Zulović se prisjetila perioda usvajanja dvoje djece, koja su tada imala pet i šest godina, a danas su školarci od 13 i 14 godina, koji odrastaju u srećnoj peteročlanoj porodici, jer su prije šest godina dobili i sestru.

Nema roka

- Naša djeca su bila u kategoriji teško usvojive iz razloga što su brat i sestra. Druga stvar je da su naša djeca bila u jednoj krajnjoj uzrasnoj dobi. Ono što javnost ne zna, fokus je na djeci koja su što mlađa i uzrasta su do godinu, a naša djeca su već bila u školskom uzrastu i samim tim smo dobili prednost na spisku usvojitelja kada smo rekli da nemamo limit - kazala je Zulović.

Objasnila je da sam proces usvajanja u suštini nema vremenski rok.

- Mi smo dugo čekali, a iz Centara za socijalni rad su to čekanje pravdali time da nema dovoljno djece koja su spremna ići u zakonsku proceduru usvojenja - dodala je ona.

Iako se najčešće usvajaju bebe do godinu, specifičnost ovog slučaja je i u tome što su djeca poznavala svoje biološke roditelje i, kako nam Meliha rekla, imala su iskustvo odrastanja u biološkoj porodici. Uslijedio je period adaptacije, koji zakonski traje od šest mjeseci do godinu.

- Suština cijelog procesa je zapravo pronalazak porodice za dijete, ne pronalaženja djeteta porodici koja želi usvojiti dijete, ključan je interes djeteta i to je ono o čemu bismo mi kao društvo mnogo više trebali govoriti, koliko radimo za djecu, koliko oštećujemo svako dijete koje je bez roditeljskog staranja iz razloga što mu uzurpiramo njegovo osnovno pravo prema svim konvencijama, a to je njegovo pravo na ostvarenje porodice i odrastanje u porodici - mišljenja je Zulović.

Srećan epilog

Meliha ne krije radost zbog sretnog epiloga i navodi da se čekanje isplatilo. Prije šest godina ona je na svijet donijela djevojčicu, iako su ona i suprug mislili da su im šanse za začeće minimalne.

Zaleđeni u prostoru

Zulović je navela problem o kojem se malo govori, a odnosi se na porodični zakon, prema kojem, ukoliko majka ostavi dijete, ali se ne odrekne roditeljskog prava, to dijete ne može biti usvojeno. U tim slučajevima alternativa je da ga usvajaju hraniteljske porodice.

- BiH nema postavljen porodični zakon i osjetljivi smo po oduzimanju roditeljskog prava, majke ostave djecu o kojoj ne žele brinuti, a ne žele se odreći roditeljskog prava, to su ta djeca koja su zaleđena u prostoru, žive u institucijama, a nema zakonske osnove da budu usvojena - kazala je Zulović.

Djeca su se adaptirala unutar porodice, srećno odrastaju, školuju se, međusobno se sve troje slažu i podržavaju, i to je nagrada na kraju čitave ove borbe.