Međunarodni dan žena 8. mart obilježava se u cijelom svijetu više od sto godina, kako bi se ukazalo na ženska prava, odnosno ravnopravnost žena i muškaraca u svim segmentima društva.
Ovaj dan je rezultat borbe žena s kraja devetnaestog i početka dvadesetog vijeka, koje su se prvenstveno borile za bolje uslove na poslu, kraće radno vrijeme (nekada su žene radile 10 sati), bolju platu, ali i za pravo glasa.
Prvi Dan žena je obilježen 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama deklaracijom koju je donijela Socijalistička stranka Amerike. Godinu dana prije toga, 15.000 žena prošetalo je Njujorkom tražeći svoja prava, barem malo slična kao prava koja su imali muškarci u to vrijeme.
Godine 1910. organizovana je prva Međunarodna konferencija žena, koja je bila održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale. Inspirisana američkom akcijom povodom ovog pitanja, njemačka ljevičarka Luiz Cic, predložila je organizovanje Međunarodnog dana žena. Inicijativu sprovođenja ideje praznika u djelo preuzela je slavna njemačka feministkinja i ljevičarka Klara Cetkin. Njen prijedlog je prihvaćen i ustanovljen je 'Međunarodni dan žena', sa strategijom promovisanja jednakih prava, uključujući i demokratsko pravo glasa za žene. Međutim, tada još nije bio fiksan datum obilježavanja.
Na međunarodnom nivou, Dan žena je prvi put obilježen 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.
Dan žena obilježava se Osmog marta.
Taj datum je odabran poslije štrajka organizovanog za vrijeme Prvog svjetskog rata, 1917. godine, kad su Ruskinje zahtijevale „hljeba i mira". Poslije četiri dana, car je bio prisiljen da abdicira, a privremena vlada je ženama dodijelila pravo glasa.
Datum kad se održao štrajk žena po julijanskom kalendaru, koji se tada koristio u Rusiji, bio je 23. februar, nedjelja. Ovaj datum je u gregorijanskom kalendaru bio 8. mart - i on se od tada slavi i danas.
Ujedinjene nacije počele su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Godine 1977. Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala je države članice da 8. marta proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a kao i u brojnim zemljama.
Osmi mart i ženska prava danas
Žene se jesu izborile za bolja prava, ali pojedini podaci govore da ipak u nekim segmentima društva i na nekim pozicijama nisu dovoljno zastupljene. Prema podacima koje je objavio HolonIQ, sajta koji objavljuje podatke za globalnu ekonomiju, 14 odsto kompanija u Americi na direktorskim pozicijama ima žene. U Evropi je taj broj manji, samo 4,7 odsto izvršnih direktora u evropskim vrhunskim kompanijama bile su žene u 2019. godini.
Žene vode 20% najboljih svjetskih univerziteta, podaci su Svjetskog univerzitetskog rangiranja iz Visokog obrazovanja. Četrdeset i jedan od 2000 najboljih univerziteta, prema rangiranju iz 2021. godine, vode žene.
Najbolje rangirana zemlja prema rodnoj ravnopravosti je Island sa 89.2 odsto (podaci Svjetskog ekonomskog foruma 2021.). Slijede Finska, Norveška, Novi Zeland i Švedska. Indeks rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, prema ovoj listi, je 71.3 odsto. Očekivano, najmanja ravnopravnost je u Avganistanu, gdje su na vlasti talibani. Malo je bolja situacija u Iranu. U ovoj zemlji prošla godina je prošla u znaku borbe žena za pravo skidanja hidžaba, tradocionalne odjeće kojom se skriva lice.
Izveštaj iz 2021. godine utvrdio je da je globalni rodni paritet zapravo smanjen sa 68,6 odsto u 2019. na 68,0 odsto u 2020. godini. Na osnovu trenutnog napretka, Svjetski ekonomski forum predviđa da će trebati 135,6 godina da se zatvori rodni jaz širom svijeta. Najveći trenutni rodni jaz pojavljuje se u kategoriji političkog osnaživanja. Statistički podaci govore da 81 zemlja nikada nije imala ženskog šefa države. Prošle godine su na čelu 28 država svijeta bile žene, od 193 zemlje, članica Ujedinjenih nacija.
Uzmimo u obzir da su ovo samo statistički podaci.
U pojedinim gradovima na Dan žena se i danas organizuju osmomartovski marševi, koji više nose simbolično značenje nego stvarnu borbu za osnaživanje žena.
Ono što više obilježava 8. mart danas je cvijeće koje će nosti skoro svaka žena, a u večernjim satima restorani će biti puni dama koje slave svoj dan.
