Davidovićeva je istakla da se time doprinosi očuvanju reproduktivnog potencijala stanovništva i povećanju nataliteta u Republici Srpskoj.

"Povećanje nataliteta je dugoročno pitanje koje se mora rješavati kontinuiranom primjenom mjera populacione politike među kojim je i pružanje finansijske pomoći pri liječenju neplodnosti kod parova. Zato je važno da u rješavanje ovih problema, osim Vlade Republike Srpske, treba da se uključe i sve jedinice lokalne samouprave", rekla je Davidovićeva.

Ona je podsjetila da Republika Srpska, posredstvom Fonda zdravstvenog osiguranja, od 2007. godine finansira vantjelesnu oplodnju za parove koji na drugi način ne mogu da ostvare potomstvo, te da je od 2011. godine uvedeno finansiranje drugog postupka, a od 2018. godine i treći postupak vantjelesne oplodnje.

"Finansiranjem tri besplatna pokušaja vantjelesne oplodnje Vlada Republike Srpske je uočila značaj ove pronatalitetne mjere i na taj način se Srpska po ovom pravu izjednačila sa drugim razvijenijim zemljama", ocijenila je Davidovićeva.

Prema njenim riječima, Ministarstvo porodice, omladine i sporta od 2011. godine zagovara kod jedinica lokalne samouprave da finansiraju/sufinansiraju naredne postupake vantjelesne oplodnje.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, navela je Davidovićeva, u 2019. godini odobreno je 630 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju - za prvi pokušaj 300, za drugi 200, a za treći 130 zahtjeva.

"Troškovi za ove namjene iznosili su 2,7 miliona KM. Fond u cjelosti finansira tri postupka ženama do 40 godina starosti, ženama od 41 do navršene 42 godine 50 odsto troškova, a ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cjelosti refundira troškove", naglasila je Davidovićeva.

Ona je objasnila da zahtjev za ostvarivanje prava na vantjelesnu oplodnju mogu da podnesu parovi kojima je ova procedura jedina mogućnost začeća, a kriterijumi za odobravanje se uglavnom odnose na medicinske indikacije.

"Tačnije, uslovi su dokazan sterilitet i da se par nalazi u braku ili vanbračnoj zajednici, više od dvije godine", rekla je Davidovićeva.

Kada je riječ o lokalnim zajednicama, ona je navela da su u prošloj godini opštine, odnosno gradovi, zaprimili 146 zahtjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje, a da je odobreno 127 zahtjeva u iznosu od 284.266 KM.

"Najveći broj pristiglih zahtjeva imali su Banjaluka, Trebinje, Bijeljina, Pale, Prijedor i Rogatica. U 2019. godini ukupno su 34 jedinice lokalne samouprave izdvojile sredstva za ove namjene", rekla je Davidovićeva.

Ona je istakla da je, posmatrajući po godinama, vidljivo povećanje broja opština i gradova koje finansiraju zahtjeve, ali da je lani uočen blagi pad učešća jedinica lokalne samouprave.

"S tim u vezi, smanjen je i broj zahtjeva parova za ovim vidom podrške. Razlog za manji broj zahtjeva u 2019. godini je što žene nisu ostvarile treći postupak medicinske potpomognute oplodnje na teret Fonda zdravstvenog osiguranja. Takođe, ono što je uočeno tokom analize podataka je da u nekim opštinama i gradovima, uprkos planiranim sredstvima, ne stižu zahtjevi od parova", dodala je Davidovićeva.

Ona je podsjetila da je od 2017. godine Fond počeo da finansira i uslugu čuvanje embriona na dvije godine, dok su ranije osiguranici morali da sami plaćaju ovu uslugu.

"Sada je ova usluga beslatna u zdravstvenoj ustanovi koja sa Fondom ima potpisan ugovor za pružanje vantjelesne oplodnje. Zahvaljujući uvođenju ove procedure, parovi ne moraju da prolaze kompletan proces vantjelesne oplodnje, a samim tim i troškovi za Fond su manji. Fond je u 2019. godini finansirao čuvanje i zamrzavanje embriona za 133 para u iznosu od 66.500 KM", istakla je Davidovićeva.

Od 2007. godine postupkom vantjelesne oplodnje rođeno 1.216 novorođenčadi u Republici Srpskoj, a izdvojeno je oko 22 miliona KM.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je od 2007. do kraja 2019. godine odobrio 5.226 zahtjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, približno 15 odsto parova u svijetu je neplodno, a dodatnih 10 odsto ima smanjenu plodnost, dok, prema procjenama, u Republici Srpskoj 16 odsto parova ima problem sa sterilitetom.