"Lijekove kojima je istekao rok trajanja možete odnijeti u apoteku i vratiti. Znam. Radite li to ikada? Ne. Zašto? Pa, teško mi je otići. Šta radite sa tim lijekovima onda? Bacim u smeće." 
"Nisu mi nikada rekli. Mogli su da kažu da neiskorišćeno vratimo, mi bismo vjerovatno donijeli zato što imamo ga dosta, a i blizu smo." 
"Da, da, ovdje mi je ova apoteka, baš nosim i ono što je prošao rok i što ne koristim, odnesem, one prihvate." 
"Nisam znala, jer ne koristim tablete," rekli su Banjalučani.

Zakon koji obavezuje farmaceute i građane da neupotrebljive lijekove vraćaju apotekama ne postoji, samo standard koji je donijela Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Sertifikovane su 302 apoteke, što znači da bi ih se toliko moglo pobrinuti za farmaceutski otpad iz domaćinstava građana.

"Mi u apotekama imamo svoj farmaceutski otpad, koji moramo sami da uništimo i da snosimo troškove i tog rashoda i uništavanja, tako da bi sigurno svim apotekama, kada bi se to radilo organizvoano, bio dodatni trošak, jer se to uništavanje otpada plaća po kilogramu," kaže Zorica Tasovac, farmaceut.

Najveći problem nemaju građani, nego zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, koje nemaju ni jedno postrojenje ili spalionicu za medicinski otpad. Bolnice, apoteke i druge ustanove koje takav otpad proizvode, trenutno mogu samo da ga skladište, a zatim izvoze u druge zemlje koje ga uništavaju. 

"Кada je riječ o farmaceutskom otpadu - neupotrebljivim lijekovima, bilo da su proteklog roka ili iz drugih razloga nisu za upotrebu, preduzeća ovlaštena za upravljanje opasnim otpadom lijekove preuzimaju od zdravstvenih ustanova i odvoze ih u inostranstvo, gdje se vrši njihovo konačno uništavanje," saopšteno je iz Inspektorata Republike Srpske.

Određeni medicinski otpad može se odlagati na gradskim deponijama, ali samo nakon tretiranja termičkim ili hemijskim sredstvima, kako bi se načinio bezopasnim za ljudsko zdravlje i životnu sredinu.