Sjedalački način života, fizička neaktivnost i brza hrana bogata šećerima, uzimaju danak. Gojaznost poprima pandemijske razmjere, upozoravaju ljekari. Sve je izraženija u najmlađem uzrastu.
"Mi jesmo u tom trendu porasta, to je primjećeno i na sistematskim pregledima djece gdje vidimo kada mjerimo djeci visinu i težinu, da oni prelaze u grupu gojazne djece", kazala je Marina Jotić Ivanović, ljekar porodične medicine Doma zdravlja Doboj.
Zato u dobojskom Domu zdravlja pacijentima nude mogućnost mjerenja tjelesne mase. Na taj način utvrđuje se sastav tijela kako bi se preventivno djelovalo. Pojedinci često i sami prepoznaju signale koje tijelo šalje.
"Bio sam u situaciji da sam primijetio na sebi da sam spor, trom, da ne funkcionišem kako treba jednostavno shvatio sma da moram nešto promijeniti", kaže Slobodan Čakarević.
Preporučuje se hrana bogata vlaknima. Slatkiši i gazirani napici su nepoželjni.
"Ja imam kuću na selu i sebi što posijem bašte to jedem svoje sve, što ostavim u zamrzivač, jedem svoj kelj, svoje brokule svoj luk", dodaje Dragica Lukić.
Uz dnevnu formulu tri porcije voća, dvije povrća, preporuka je i 150 mniuta fizičke aktivnosti nedjeljno. U suprotnom prijeti gojaznost, od koje u svijetu boluje milijardu ljudi. Ta bolest uvod je u ozbiljna stanja poput dijabetesa, ovišenog pritiska, srčanih tegoba, pa i karcinoma.
