Investicija od 22,9 miliona KM bez PDV-a u Integrisani zdravstveni informacioni sistem /IZIS/ u Republici Srpskoj, višestruko će se isplatiti za kratko vrijeme, jer je riječ o jednom od najznačajnijih projekata koji bi trebalo znatno da unaprijedi zdravstveni sistem Srpske, rečeno je Srni u Fondu zdravstvenog osiguranja.

U Fondu ističu da je, prema procjenama iz Studije ekonomske opravdanosti, IZIS, osim ekonomske isplativosti, neminovnost i potreba jer će zdravstveni sistem učiniti kvalitetnijim i efikasnijim i donijeće značajne finansijske efekte za cjelokupni sistem.

Komentarišući tvrdnju člana Sektora za zdravstvo u Socijalno-ekonomskom savjetu SDS-a Slobodana Stanića da IZIS Srpsku košta 26 puta više nego Srbiju, u Fondu ističu da će IZIS biti od koristi svakom građaninu pojedinačno, kao i za sve ustanove i institucije u zdravstvenom sistemu.

U Fondu ističu da će se povećati produktivnost zdravstvenih radnika jer će biti rasterećeni administrativnih poslova, biće omogućeno praćenje i upravljanje svih registrovanih medicinskih aparata, kao i praćenje iskorištenosti aparata.

"Sve zdravstvene ustanove biće međusobno uvezane, te će svim ustanovama biti dostupne, u realnom vremenu, informacije o izvršenim uslugama, te propisanim i izdatim lijekovima. U svakom momentu biće moguće pratiti potrošnju lijekova, stanje zaliha i slično što je značajno i za planiranje i sprovođenje nabavki lijekova i drugih sredstava, ali i za kontrolu", naveli su iz Fonda.

Iz Fonda napominju bez tehnoloških i informacionih sistema, ogroman broj podataka i informacija koje su se nalazile u zdravstvenim ustanovama nije bilo moguće kvalitetno pratiti i upravljati njima.

"Uvezivanjem svih institucija i ustanova - resornog ministarstva, Fonda, zavoda, instituta, bolnica i domova zdravlja, na osnovu jedninstvenih podataka kojima će svi raspolagati, efikasnije će se moći donositi strateške odluke od značaja za zdravstveni sistem Republike Srpske", ističu u Fondu.

U Fondu navode da bi projekat trebao da se realizuje u roku od dvije godine, a nakon toga je predviđen garantni rok od 36 mjeseci.

"U narednih pet godina izabrani konzorcijum je obavezan da u potpunosti sprovede projekat, te da obezbijedi njegovo nesmetano funkcionisanje bez bilo kakvih naknadnih troškova, kao i troškova održavanja. Napominjemo da će podaci o osiguranicima biti u potpunosti bezbjedni i tajni, jer će se baza podataka nalaziti u Fondu koji će biti vlasnik sistema", ističu u Fondu.

U Fondu zaključuju da po uvođenju IZIS-a, zdravstveni sistem očekuju brojne prednosti - omogućavanje bolje kontrole i racionalnije upravljanje sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja, smanjenje troškova, poboljšanje zdravstvene kontrole pacijenta, doprinos učinkovitijem sistemu zdravstvene zaštite u cjelini, sprečavanje dupliranja dijagnostike, smanjenje čekanja na dijagnostičke i terapijske procedure usljed uvođenja transparentnih lista čekanja i elektronskih uputnica.

U Republici Srpskoj do kraja 2020. godine trebalo bi da se počne sa upotrebom elektronskih zdravstvenih knjižica, recepata i kartona, kako je predviđeno okvirnim sporazumom koji je Fond zdravstvenog osiguranja potpisao sa konzorcijumom "Mmskod" i kompanijom "Lanako" iz Banjaluke i "Erikson Nikola Tesla" iz Zagreba, koji su izabrani za najpovoljnijeg ponuđača za uvođenje ovog sistema.

IZIS će se realizovati u nekoliko faza, među kojima su izrada glavnog projekta, formiranje primarnog i sekundarnog data centra za razmjenu zdravstvenih podataka na nivou Republike Srpske, isporuku i instalaciju opreme vodećih svjetskih proizvođača, štampu i distribuciju kartica osiguranika i zdravstvenih radnika, opremanje zdravstvenih ustanova računarima i drugom potrebnom opremom.

Za sve osiguranike Fonda planirane su elektronske kartice kao zamjena za sadašnje zdravstvene knjižice, koje će oni dobiti besplatno u periodu realizacije sistema.

Član Sektora za zdravstvo u Socijalno-ekonomskom savjetu SDS-a Slobodan Stanić rekao je danas da IZIS 26 puta više nego Srbiju, navodeći da je Fond zdravstvenog osiguranja Srpske za taj sistem potrošio 26.887.000 KM za oko milion stanovnika, dok je Srbija potrošila za 6.800.000 ljudi 5.800.000 KM.