Kampanju "Karavan kulture govora" pokrenulo je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske u saradnji sa Društvom članova Matice srpske u Republici Srpskoj s ciljem zaštite srpskog jezika i ćirilice i podizanja svijesti o značaju unapređivanja kulture govora, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare koju su u Banjoj Luci održali ministar prosvjete i kulture mr Natalija Trivić, humanista Arno Gujon, lingvista Milorad Telebak i master komunikolog Slobodan Roksandić.
"Ovo je veoma važna kampanja za Republiku Srpsku u okviru koje će biti organizovane dvodnevne radionice sa učenicima i javne tribine za širu javnost u osam gradova u Republici Srpskoj, a putem kojih će biti ukazano na važnost kulture govora", rekla je Trivićeva.
Ona je potvrdila da je u kampanji "Karavan kulture govora" i francuski humanista Arno Gujon, koji u saradnji sa Ministarstvom kulture i informisanja Srbije provodi u Srbiji nacionalnu kampanju "Negujmo srpski jezik".
Predavači su univerzitetski profesori koji se bave retorikom i njegovanjem lijepe riječi u Republici Srpskoj, na čelu sa lingvistom Miloradom Telebakom, a jedan od predavača na tribinama je i sam Gujon.
Ministar Natalija Trivić je istakla da ova kampanja znači nastavak započetih aktivnosti koje su proistekle iz Povelje o srpskom kulturnom prostoru, koja je potpisana između Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstva kulture i informisanja Srbije.
"Cilj ove povelje je upravo da promoviše sve vrijednosti kulture srpskog naroda, ukazuje na važnost očuvanja i brige o nacionalnom identitetu srpskog naroda i ova kampanja je samo jedan od načina djelovanja kako bismo podsjetili da Srbi imaju jedinstvenu kulturu i tradiciju, bez obzira na prostor na kojem žive", istakla je Trivićeva.
Ukazala je na posebnu važnost zajedničkih nastojanja u brizi o našem jeziku i pismu, zaštiti ćirilice i njegovanju kulture govora.
Arno Gujon je iskazao veliku čast zbog uključenosti u kampanju "Negujmo srpski jezik" i "Karavan kulture govora", te posebnu čast zbog prilike da u planiranom programu promocije u Republici Srpskoj sarađuje sa Telebakom, čije su mu knjige mnogo pomogle prilikom učenja srpskog jezika, čiju ljepotu posebno cijeni.
On je rekao da se učeći srpski jezik zaljubio u zemlju, narod, kulturu i sam srpski jezik.
"Učeći srpski jezik, otkrio sam da jezik nije samo sredstvo komunikacije, već zauzima središnje mjesto u identitetu jednog naroda i njegujući jezik, zapravo njegujemo kulturu naroda i ono što jesmo kao narod", istakao je Gujon.
Ukazao je na važnost korištenja ćirilice, jer ukoliko se ne koristi, prijeti joj zaborav.
"Ako svi mi ne koristimo svoj jezik i pismo, onda će to bogatstvo polako nestajati", rekao je Gujon, poručivši da je cilj ove kampanje da se to bogatstvo jezika razvija, zaključivši da mu je velika čast što svojim učešćem u kampanji daje skromni doprinos očuvanju srpskog jezika.
Lingvista Milorad Telebak rekao je da je prosvjetna i kulturna oblast naroda veoma značajna za napredak društva, te izrazio zadovoljstvo što se realizuju ovakve kampanje, rekavši da bez očuvanja jezika nema ni znanja ni napretka društva.
Slobodan Roksandić, predstavnik Udruženja za unapređenje i razvoj kulture javnog govora "Izražajnost", koje sprovodi kampanju, izrazio je zadovoljstvo što je akcija zabilježila dobre rezultate u Srbiji, ističući da na zanimljiv način djecu i mlade uče pravilnom korištenju jezika, bez poštapalica.
"Nastojimo da podstaknemo decu i mlade da usvoje dobre govorne navike, te da im objasnimo da je važno kako se usmeno izražavaju, jer je to veština koja je bitna u 21. veku i na osnovu koje će postizati uspehe u životu", rekao je Roksandić.
U okviru kampanje "Karavan kulture govora", radionice i tribine biće održane u Banjoj Luci, Doboju, Trebinju, Prijedoru, Istočnom Sarajevu, Zvorniku i Brčkom.
Početak realizacije kampanje "Karavan kulture govora" je u Banjoj Luci, gdje će večeras biti održana i prva javna tribina, a tokom dana u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci organizovane radionice za učenike.
Ova kampanja, pored održanog Foruma o ćirilici, predstavlja nastavak planiranih aktivnosti na realizaciji Povelje o srpskom kulturnom prostoru, sporazuma koji definiše politiku zajedničkog djelovanja u oblasti kulture Republike Srpske i Republike Srbije.