Volio bih da mogu reći da su rezultati u prethodnom radu bili bolji, ali nažalost nisu. Ta poruka ministra pravde Republike Srspke, nakon još jednog kruga razgovora u okviru struktiralnog dijalog, najbolje opisuje dokle se stiglo u dosadašnjim razgovorima o reformi pravosuđa.
Da je izgubljeno vrijeme u jalovim raspravama, posebno kada se govori o ključnim problemima, poput zakona o sudovima BiH, podsjeća i direktorica za zapadni Balkan pri evrospkoj komisiji. Osim podsječanja da ima neriješenih pitanja, nije mogla mnogo toga da pohvali.
"Dozvolite mi da izrazim nezadovoljstvo zbog izostanka napretka, po izradi konačne verzije zakona o sudovima BiH. Mi sa svoje strane smo na raspolaganju da nastavimo pružati napore na uspješnom nastvaku dijaloga u onom trenutku kada BH. vlasti, pokažu spremnost na ispunjavanju evropskih standarda", istakla je Ruiz Kalavera, direktor za Zapadni Balkan pri generalnoj direkciji evropske komisije.
Zakon o sudovima je jedna od tema koja nikako da dobije epilog u okviru strukturalnog dijaloga. Republika Srpska, podsjeća ministar pravde, ima prijedloge kojima su se pozabavili i ekspereti, a kojim se traži jasno defenisanje nadležnosti, pogotovo Suda BiH. Međutim, još nema zajedničkih prijedloga, mada su nekoliko puta bili definisani rokovi do kada bi sve trebalo završiti, a o zakonu o sudovima bi trebalo biti riječi za nekoliko dana i na ministaskoj konfereciji.
"Nakon našeg prijedloga je bilo mnog rada, prije svega eksperata, prije svega evrospke komsije. Mi prije svega mislilmo da je prije svega potrebno definisati nadležnost, a onda obezbjediti da imamo i Viši sud BiH", istakao je Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.
Uz sve probleme u BH pravosuđu, još jedan je postao gorući u BiH za koji nema rješenja. Izmjena zakona o krivičnom postupku je tema o kojoj, poručuju iz Brisela, više ne bi trebalo da se polemiše. Iako očekuju rješenja do 10.jula, teško da će ga biti i u narednih nekoliko mjeseci. U to se uvjerila i direktorica za Zapadani Balkan koja je informisana da postoji nekoliko prijedloga, oko kojih nema saglasnosti.
"Na Domu naroda je zakon, vidjećemo kakvi će biti amnadmani i na osnovu tih amandmana ćemo donijeti konačne zaključke", istakao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH.
Ono što bi u BiB moglo dobiti prolaznu ocjenu, makar iz Brisela, jeste strategija za rješavanje pitanja ratnih zločina, koja bi sutra trebalo da bude usvojena na sjednici Savjeta ministara. Svi predmeti iz te oblasti bi trebalo da budu zavrseni do 2023. godine, dok samo najsloženiji ostaju u Sudu BiH. Tek kada su novinari otvorili tu temu, gosća iz Brisela se dotakakla i zahtjeva iz Republike Srpke za preispitivanjem ratne prošlosti BH sudija i tužilaca. Poručuje da je između ostalog i te stvari trebalo rješavati u okviru reformi i kaže "tražimo da se prate preporuke". Evropska komisija je pohvalila i plan o izmjeni zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, o kome se danas najviše i govorilo u nastavku razgovora o reformi pravosuđa koji je dugo bio u zastoju.
Mnogi rokovi u okviru strukturalnog dijaloga su probijeni, a nije prvi put da je u potpunom zastoju. Mnogi su bliži ocjeni da je doživio potpuni fijasko, iako ministar pravde BiH uspjehom smatra samu činjenicu da su se svi učesnici dijaloga ponovo vratili za isti sto, ali opet bez konkretnijih rezultata.
