U otvorenom pismu navodi se da je povod za ovo obraćanje neprimjereno ponašanje sveštenika Banjalučke biskupije, izvjesnog don Davora Klečine, koji svojom aktivnošću, prevenstveno na društvenim mrežama, dodatno produbljuje nesrećnim ratom nastali jaz između Srba i Hrvata, pravoslavnih i rimokatolika. 

Vladika Sergije naveo je i da ga posebno brine objavljeni Zbornik radova "Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća", u kojem su, kao baština Rimokatoličke crkve, opisani pravoslavni manastiri Moštanica, Krupa na Vrbasu, Đurđevac, kao i brojna crkvišta u dolini Sane, u Pounju i Podgrmeču. 

"Na osnovu informacija koje sam dobio od parohijskih sveštenika i vjernika, a u šta sam se kasnije i sam uvjerio, don Klečina, koji obavlja svešteničku dužnost u Drvaru, jedan je od onih koji drsko, bezobzirno i naučno neutemeljeno pokušava svojatati srpsku pravoslavnu kulturno–istorijsku i duhovnu baštinu na području povjerene mi Eparhije, nastojeći, samo njemu znanim metodama, sve pravoslavno prikazati kao rimokatoličko, odnosno sve srpsko kao hrvatsko", ukazao je vladika Sergije. 

Episkop Sergije istakao je da Klečina nije ni prvi ni posljednji koji je sa istom namjerom na istom zadatku. 

"Pišući o proteklom ratu, Klečina, oživljavajući uspomene iz djetinjstva, opravdano plače nad banjalučkom Ferhadijom, ali ne vidjesmo suze koje potekoše sa njegovog lica nad srpskom djecom, ženama i starcima iz Drakulića, Motika i Šargovca, one iste djece čije je životne stope prekinuo niko drugi do onaj Miroslav Filipović - u narodu poznatiji kao Fra Sotona, koji se takođe nazivao sveštenikom Rimokatoličke crkve", ukazao je vladika Sergije. 

Episkop Sergije naveo je da Klečini nisu potekle suze ni zbog Šušnjara, ni zbog Garavica, niti zbog bilo koga drugog čija je žrtva u stanju da stane na put njegovom prekrajanju istorije. 

On je poručio da je aktivnost Klečine već unaprijed osuđena na propast, "jer zna ovaj raspeti narod šta je njegovo, a šta nije, zna i prenosi sa koljena na koljeno". 

Vladika Sergije je naveo da "sve ono što srpski narod zna istovremeno potvrđuju i validna istorijska istraživanja, koja Klečinu i njegove saradnike, koji dolaze sa raznih strana, uopšte ne zanimaju jer oni svoju projektovanu istoriju pokušavaju stvoriti na prekrajanju srpske pravoslavne prošlosti". 

"Možda sam ovim pismom prenaglasio značaj Davora Klečine, ali on je samo eksponent određenih krugova koji nastavljaju svoj put, davno trasiran, na štetu mene, mojih sveštenika i pravoslavnih vjernika Eparhije bihaćko-petrovačke, ali i na štetu naše prošlosti i predaka, koje smo dužni na svakom mjestu dostojno braniti, ne gledajući na to ko nas i sa kojom silom tlači i napada, falsifikujući naše istorijsko trajanje", istakao je episkop Sergije. 

Vladika Sergije u obraćanju Komarici postavlja pitanje šta je krajnji cilj takvog djelovanja. 

"Plašeći se da su pokušaji Klečine samo nastavak nenaučnih tvrdnji takozvanog naučnog skupa, koji je održan sa Vašim blagoslovom 24. i 25. aprila 2017. godine, opravdano se pitamo šta Vam je krajnji cilj: da nam, nenaučnim metodama, pokušate oduzeti našu vjekovnu baštinu ili samo, preko naše baštine, produbljujete sopstveno trajanje?", upitao je vladika Sergije. 

Prema njegovim riječima, ako neko sopstveni identitet pokušava produbiti na bogatoj kulturno-istorijskoj baštini pravoslavnog srpskog naroda, taj ne želi vidjeti sopstveni odraz u istini niti želi sačuvati toliko željeni mir među narodima. 

"Klečini i njemu sličnima želimo ozdravljenje u istini, a svima onima koji, sa Vašim znanjem ili bez njega, neumorno i neuspješno falsifikuju našu prošlost poručujemo da se bave proučavanjem vlastite baštine, tamo gdje je imaju, a naša istorija ostaje naš ponos i nećemo dozvoliti bilo kome da se sa njom poigrava, da je relativizuje i na kraju falsifikuje", poručio je vladika Sergije biskupu Komarici.