Milioni vjernika svake godine krenu put Ostroga, i jednog od najpoštovanijih svetaca Srpske Pravoslavne Crkve - Svetog Vasilija Ostroškog, uz šta u trebinjskom manastiru Tvrdoš dodaju, i Tvrdoškog.
U istom smjeru, ali putem njegovog života krenuli smo i mi. Od Mrkonjića gdje se rodio, preko Zavale, manastira u koji je prvo otišao, Tvrdoša gdje se zamonašio, do Ostroga gdje i danas njegove netruležne mošti počivaju.
Na mjestu njegovog rođenje i danas lista stablo-košćela stara skoro 500 godina, vjeruje se da se ispod tog stabla i mali dječak Stojan Jovanović igrao, dječak koji će kasnije, monašenjem dobiti ime Vasilije. Pored stabla podignuta je crkva, na mjestu gdje se nalazila kuća porodice Jovanović, na imanju je izgrađen duhovni centar. Cijeli kompleks je metoh, tj. imanje Petropavlovog manastira iz Trebinja.
U zavalu stižemo nakon Mrkonjića, tu nas dočekuje jeromonah Marko.
“Zamonašio se u Tvrdošu, ovdje je svoje dječašvo proveo. Rođen je 1610. godine, a sa 12 godina je došao u Zavalu. Ovdje je prema predanju bio njegov stric iguman Serafim. Ovo je bilo isposničko mješto. Okolina s apećinom, bilo je skrovito mjesto. Tu nije moglo da bude do nekoliko kelija. Ovdje je za nekoga tako u malom uzrastu bilo mnogo strogo”, priča jeromonah.
Sa ivice Popova polja, gdje je sa stijenama srastao manastir Zavala, tada mladi Stojan uputio se ka većem i mnogoljudnijem manastiru Tvrdošu, manastiru koji danas privlači veliki broj vjernika. Vjeruje se da su ga još u IV vijeku podigli car Konstantin i Carica Jelena. Nakon što je porušen iz nova ga je sazidao kralj Milutin. Upravo u Tvrdošu Stojan Jovanović prima čin monaha, i dobija ime Vasilije.
“Sveti Vasilije je ovdje zaštitni znak i manastira i uopšte Hercegovine poslije Svetog Save gdje je njegova djedovina. Njegovo se prisustvo ovdje osjeća, on je ovdje zamonašen. Ovdje je došao kao mladić između 1630. i 1635. znamo da je 1638 Hijetonisan za episkopa i ovdje je živio 12 godina. U vrijeme tusko-mletačkog rata ispod manastira je bila granica. Njegov period koji je proveo ovdje je zlatni period manastira, ali i velikog stradanja. Mnogo je imao problema sa Turcima”, priča nam jeromonah Porfirije dok nam pokazuje šta je to ostalo sačuvano iz tog perioda u manastiru.
U Trebinju, kada pomenu svetog Vasilija Ostroškog naglase i Tvrdoški. Tvrdoš je poslije Ostroga najposjećeniji manastir u SPC. Ostrog je jedan od najposjećenih u cijelom pravoslavnom svijetu. Posjećuju ga pravoslavci, ali i katolici i muslimani. U Ostrogu kažu ljudi dobrih namjera.
“Ako je rođen 1610. Upokojio se 1671. godine na mjestu gdje je sada loza, zna se da je prošlo sedam godina od 1671. godine, kada se javio igumanu manastira župe, i javio da je Božija volja da se stave na raspolaganje Crkvi. Znam razmišljanje bratije, i mitropolita i moje da one dolaze nakon sklanjanja moštiju Svetoga Save, Bog projavljuje mošti svetoga Vasilija, one nastavljaju krepljenje bića srpskoga naroda i svih ljudi koji žele dobro”, počinje priču iguman Ostroga, arhimandrit Sergije.
Kolona vjernika neprestano teče do ostroške isposnice.
