Upravo su zmije i insekti predmet izučavanja mlade veterinarke iz Sarajeva, koja uživa provoditi vrijeme izučavati ova bića.

Ljubav prema životinjama od malih nogu gaji Sarajka Emra Hamidović, koja uživa proučavati i istraživati insekte, zmije, gmizavce i vodozemce.

Emra je svoju ljubav i strast usmjerila prema životinjama koje kod drugih možda bude strah i paniku. Stekla je zvanje doktora veterinarske medicine, a iz ljubavi prema životinjama otišla je korak dalje, postavši stručnjakinja za zmije.

"Na prvom mjestu oduvijek je bila ljubav prema insektima, pa tek onda gmizavcima. Insekte istražujem sama i posjedujem razne vrste arahnida i insekata sa sva tri načina razmnožavanja (potpuna i nepotpuna metamorfoza, te partenogeneza)", ističe Emra Hamidović za portal "Radiosarajevo.ba".

Nakon završenog Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, odlučila se usmjeriti na herpetologiju - dio zoologije koji proučava gmizavce i vodozemce.

Ljubav prema zmijama Emru su odvele na drugi kraj svijeta kako bi se posvetila istraživanju i obogatila svoje znanje i iskustvo. Afrika je idealna prilika za učenje o ovim bićima.

"Trenutno sam dio istraživačkog tima farme zmija u Južnoj Africi (Snake Pharm) koja broji preko stotinu otrovnih zmija, čiji je glavni cilj izrada protivotrova po modelu Snake Pharm. Našim modelom protivotrov je gotov za sat vremena i potrebna je samo jedna zmija čime se zamjenjuje visemjesečno korištenje velikih sisara (najčešće konj). Nedavno sam imala priliku posjetiti izložbu neotrovnih gmizavaca na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i izložbu otrovnih zmija Nevena Vrbanica, te održati predavanje o zmijama i prenijeti moje iskustvo u radu sa otrovnicama", navodi Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine.

U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice - poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan), dok je preostalih 11 neotrovno i bezopasno.

Sve tri vrste zmija otrovnica koje žive u BiH mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava, te po kratkom zdepastom tijelu. Po obojenosti odstupa šarka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.

Čak šest je na državnom popisu ugroženih i zaštićenih vrsta, dok je 13 zaštićeno odredbama Bernske konvencije.

"Najzastupljenije neotrovne zmije su: smukulja (Coronella austriaca), smuk (Zamenis longissimus), bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tessellata). Najzastupljenija, a ujedno i naša najotrovnija zmija je poskok (Vipera ammodytes), zatim šarka (Vipera berus) te rjeđi šargan (Vipera ursinii). Zmije su jako inteligentna i korisna bića u ekosistemu, te su jako važne za suzbijanje štete i bolesti koje prenose glodari", dodaje veterinarka Hamidović.

Kako kaže, edukacija i znanje o zmijama na našim prostorima su na jako niskom nivou.

"Želim pokušati to promijeniti i ukazati na važnost zmija i njihovog postojanja, mislim da neće biti lako jer ljudi zmije ne doživljavaju kao životinje koje su dio naše prirode, već kao bića koja se moraju usmrtiti bez obzira gdje se nalazila. Zmije ljude ne gledaju kao plijen i gotovo uvijek će nastojati da izbjegnu interakciju s ljudima ukoliko ne ugrozimo njihovu zonu komfora, tada će se braniti kao i svako drugo živo biće", dodaje.

Osim u prirodi, pojedine osobe drže zmije i kao kućne ljubimce, iako rijetko. Da bi se zmija držala u kući, mora se obezbijediti adekvatno i prilagođeno stanište, kao i uslovi za život.

Većina ljudi prijateljski je nastrojena samo prema životinjama koje su uobičajene kao kućni ljubimci - mačke, psi, papagaji, zečevi, hrčci, zamorci, ribice... Ipak, nije svakodnevica da ljudi u svojim domovima drže zmije, insekte ili životinje koje se malo teže 'pripitomljavaju' u kućnom okruženju.

"Zmije mogu biti idealni kućni ljubimci s obzirom na to da vrlo brzo uče ako im se pristupi na adekvatan način", istakla je Emra Hamidović.

Rad sa zmijama otrovnicama, za Emru ima posebnu draž, a interakcija sa neotrovnim zmijama za mladu veterinarku predstavlja jedan vid odmora i zabave.

Ipak, za mnoge ljude to predstavlja strah, stoga Emra svojim radom privlači pažnju mnogih.

"Redovno dobijam negativne komentare i susrećem se sa predrasudama gotovo svaki dan zbog ljubavi i kontakta sa ovim vrstama životinja, što opet govori kakav status imaju zmije u našoj zemlji, kao i o neznanju ljudi o važnosti ovih divnih i inteligentnih bića", zaključila je Emra Hamidović u razgovoru za portal "Radiosarajevo.ba".

(Foto: Screenshot / YouTube / Nova)