Dane Kurban-bajrama odlikuje klanje kurbana ili prinošenje žrtve, što je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, potom dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; kao i dani hadža - dani boravka nekoliko miliona muslimana u časnim mjestima Meki i Medini.

Prvi dan Kurban-bajrama muslimani dočekuju u svojim domovima, muškarci u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz.

Centralna bajramska svečanost u Sarajevu biće održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji gdje će bajramsku hutbu predvoditi reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.

Nakon obavljenog namaza, prinosi se žrtva Kurbana; najčešće se žrtvuje ovan ili ovca, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedan za porodicu, jedan za komšije i rodbinu i jedan za siromašne.

Za to vrijeme žene pripremaju obilan bajramski ručak, a prednost se daje korištenju žrtvenog mesa. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju komšije i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu.

Ovoj tradiciji posebno se raduju djeca s obzirom na poklone u vidu slatkiša i novca, bajram-banci koje dobiju prilikom podjele.

Kurban bajram traje četiri dana. Za vrijeme Kurban-bajrama poslije svakog farz namaza uči se tekbir i tešrik. Vrijeme učenja tekbir-i tešrika traje od sabaha 9. zu-l-hidžeta, Dana Arefata, a završava sa ikindijom četvrtog dana Bajrama.