Davidovićeva je istakla da je nasilje u porodici destruktivno društveno neprihvatljivo ponašanje i da je Republika Srpska još na početku borbe protiv njega. 

"Svi zajedno, kao društvo, moramo mijenjati svijest i prijavljivati svaki oblik nasilja za koji čujemo iza tuđih vrata jer se to nasilje ne tiče samo te porodice, nego svih nas", rekla je Davidivićeva. 

Od januara do novembra prošle godine na području Srpske evidentirano je 910 slučajeva nasilja u porodici nad 1.124 žrtve, a ona je navela da Ministarstvo u ovoj godini planira izmjene Zakona o zaštiti nasilja u porodici sa ciljem povećanja nivoa zaštite, pomoći i podrške žrtvama. 

"Osnovni cilj mjera koje se preduzimaju kada je riječ o nasilju u porodici je zaštita žrtava sprečavanjem i suzbijanjem nasilja u porodici kojim se krše ustavom i zakonom zagarantovana osnovna ljudska prava i slobode", rekla je Davidovićeva. 

Ona je napomenula da žrtve koje su preživjele nasilje u porodici imaju višestruke i kompleksne potrebe, uključujući zdravstvenu zaštitu, siguran smještaj, psiho-socijalno savjetovanje, te policijsku zaštitu i pravni savjet. 

"Budući da je nemoguće da jedna institucija, ustanova ili organizacija pruži sve usluge odgovarajućeg kvaliteta i specijalizacije, potreban je multisektorski odgovor, uz koordinaciju djelovanja svih relevantnih aktera", rekla je Davidovićeva. 

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, dodala je ona, žrtve nasilja u porodici su u najvećem broju žene i djeca. 

"Prilikom analize podatka primijećena je pojava međugeneracijskog nasilja, koje uključuje bilo koja dva člana ili više članova porodice različitih generacija, a najčešće između oca i sina ili sina prema ocu", rekla je Davidovićeva. 

Prema njenim riječima, muškarci i lica starije životne dobi su ipak u manjem broju zabilježeni kao žrtve nasilja u porodici, što potvrđuje da se radi, još uvijek, o sakrivenom fenomenu koji utiče na toliki broj porodica, a samim tim i cjelokupno društvo, da se ne može zanemariti. 

Davidovićeva je rekla i da trenutno u Republici Srpskoj funkcionišu tri sigurne kuće, u kojima ima ukupno 55 smještajnih kapaciteta. 

"Sigurne kuće vode pravna lica, upisana u Registar sigurnih kuća koji vodi Ministarstvo porodice, omladine i sporta i to su Organizacija žena `Lara` u Bijeljini, Fondacija `Udružene žene` u Banjaluci i Udruženje građana `Budućnost` u Modriči", rekla je Davidovićeva. 

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske Srni je rečeno da su u 11 mjeseci prošle godine prema učiniocima nasilja u porodici podnesena 344 izvještaja nadležnim tužilaštvima i 405 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izdata su i 33 prekršajna naloga. 

Počinioci nasilja su 90,8 odsto bili muškog pola, a prema starosti najbrojniji učinioci su lica starosti od 31 do 40 godina. 

U toku 2018. godine na području Republike Srpske evidentirana su tri ubistva unutar porodične zajednice i to jedno ubistvo supruge i dva ubistva roditelja, majke i oca, koje su ubili sinovi, dok slučajevi ubistva djece nisu evidentirani.