Cilj okruglog stola bio je da se razmotri svaka stavka u zakonu, kaže predjednica Udruženja Žena žrtava ratne torture Božica Živković-Rajilić.

"Zakon će pomoći u svakom smislu, prije svega u finansijskom, jer nam je to cilj. Da svaka žena žrtva rata po kategoriji dobije svoje neko primanje, 99 odsto naših članica nema ni obrazovanje, ni primanje, ni bilo šta. To će im biti jedna mala odskočna daska. Sa druge strane imamo i druga prava i povlastice koje donosi zakon. Od besplatne pravne pomoći, besplatne participacije, pomoći kod legalizacije objekata. Znači čitav set prava", kaže Božica Živković Rajilić.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, 1700 žena u proteklom ratu preživjelo je razne oblike torture. Ubijeno je 2.682 žene, dok se za 316 još traga.

"Mi sarađujemo sa udruženjem žena žrtava rata još od njihovog osnivanja i ta saradnja je kontinuirana. I negdje kroz čitavu tu saradnju smo i ostvarali pretpostavke kada se donese jedan ovakav zakon da žrtve mogu ostvarivati prava u smislu postojanja baza podataka i dokumentacija kojima centar raspolaže. Kako bi žrtve mogle ostvariti svoj status i prava kako je to zakonom definisano", poručio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina RS, Milorad Kojić.

Poslanici Narodne skuštine Republike Srpske, u junu su usvojili zakon o Žrtvama ratne torture RS koji žrtvama omogućava brojna prava. Zakona je predviđeno da žrtve seksualnog nasilja koje su bile u zarobljeništvu imaju mjesečnu naknadu od 174 marke, dok će žrtve koje su nasilje pretrpjele na drugi način imati mjesečnu naknadu 130 maraka. Žrtve koje su preživjele najteže oblike seksualnog nasilja, s obzirom na težinu posljedica, imaće mjesečna primanja od 300 maraka.