Na području grada Trebinja obilježen je Vidovdan, koji se, osim kao krsna slava Trećeg puka i Vojske Republike Srpske, u ovom gradu obilježava i kao dan stradanja i junaštva spskog naroda na ovim prostorima.
"Na Vidovdan učestvujemo u organizaciji obilježavanja Bitke na Klobuku, koju su prije više od stotinu godina izvojevale srpska i crnogorska vojska, ali i Sedmicu vidovdanskog stradanja Popovog polja i okoline koji su prije osam decenija pobile ustaše“, podsjetio je na Klobuku gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.
Na Klobuku, kod spomen-kapele izgrađene u pomen na 162 boraca crnogorsko-hercegovačkih bataljona poginulih 1915. godine u borbama s austrougarskim jedinicama, služen je pomen i održan tradicionalni čas istorije.
“Odlučili smo se, i pored pandemije, da se ovdje okupimo, kako bi nastavili višegodišnju tradiciju i našoj djeci prenosili predanje o ovdašnjim junačkim borbama kao što su nama naši preci prenosili ta sjećanja i to je sveta dužnost i budućih generacija”, rekao je Ćurić.
Spomen-kapelu je, u znak sjećanja na klobučke junake, podigao kralj Aleksandar Karađorđević 1926. godine, a sredstva za obnovu nakon devet decenija obezbijedila je trebinjska gradska uprava.
Istovremeno je služen i pomen stradalim popovopoljskim Srbima u selu Veličani u spomen-kosturnici i kod mozaika Bijelog anđela pored jame Jagodnjače, a u prisustvu velikog broja potomaka stradalih i vjernika, čime je obilježno 80 godina od pogroma srpskog naroda Popovog polja.
Za samo nekoliko junskih dana 1941. godine, od 23. do 28. juna, u jamu Jagodnjaču ‐ Ržani do, ustaše su izmasakrirale i bacile preko 200 muškaraca, civila iz nekoliko popovopoljskih sela.
Najmasovnije stradanje dogodilo se u noći između 23. na 24. jun, kada je na monstruozan način istrebljivana desna strana Popovog polja, kojom prilikom su te kobne večeri samo iz sela Veličana umorena 34 mještanina.
"Ovdje su stradali sasvim nevini ljudi koji u svojoj nevinosti nisu mogli ni da pretpostave da im neko želi zlo jer to zlo ničim nisu ni zaslužili, a mi ih se prosjećamo na Vidovdan, datum koji je u srpskoj istoriji obilježen kao strašan dan zbog ogromnih stradanja koja srpski narod trpi još od Kosovske bitke, ali i događaja u novijoj istoriji kao što je početak Prvog svjetskog rata i atentata na Franca Ferdinanda", kazao je Banjak.
On je, međutim, istakao i to da je, pored simbola stradanja, ovaj datum i ponos srpskog naroda koji je uvijek bio spreman da zarad očuvanja slobode i identiteta žrtvuje svoj život.
