Parasots, vijenci i svijeće za hiljade stradalih od nacističke ruke u Drugom svjetskom ratu. Pomenom na Mrakovici odata je dužna pošta onima koji su stradali u fašističkom pogromu 1942., godine.
A bilo ih je oko 40 hiljada. Na Kozaru su stigli zvaničnici Republike Srpske i Srbije i poslali poruku da
da je narod podnio stradanje koje je organizovano s ciljem njegovog nestanka.
"Skrivanjem istine o našim stradanjima srpski narod je trebao da u finišu prošlog vijeka nestane sa ovih prostora. Zato je i važno stvaranje Republike Srpske i mi ne želimo da bilo ko bude u zabludi i ne želimo da pravimo zabludu za nas Srbe ovdje, mi želimo jaku Republiku Srpsku. Ne želimo da pravimo iluziju od BiH, ona je zajednica na koju smo mi natjerani, kao što je i Jugoslavija bila opšta srpska zabluda, politička zabluda jer je stvorena pošto su Srbi oslobađajući ove krajeve dali slobodu drugima", rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Naše pravo i obaveza je da se borimo za slobodu srpskog naroda a ovakva obilježavanja su, upravo, dio te borbe, poručlio je izaslanik preddsjednika Srbije. Zoran Đorđević kaže da, nažalost, fašizam u nekim zemljama još živi.
"Naše pojavljivanje ovdje jeste nešto što čuva tradiciju, a sa druge strane govori o tome da smo istrajni u tome da se borimo protiv fašizma danas koji se na neki način javlja u nekim dijelovima nekih zemalja i pokušava da vaskrsne sa idejom da tamo gdje postoji još malo srpskog naroda on nestane", rekao je Đorđević.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović istakao je da je projekat Nezavisne Države Hrvatske osmišljen s ciljem uništenja Srba.
"I uvijek moramo imati to unutar sebe, razmišljanje šta je cilj naših neprijatelja, da biološki nismo na ovom prostoru. I samo jedinstveni, ne smijemo se umoriti od upozoravanja - uslov našeg opstanka ovdje je institucionalni okvir koji se zove Republika Srpska, njene institucije i njen narod", kaže Savanović.
Bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem. Posebno jer je probijen neprijateljski obruč.
Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana.
