Krvavog ljeta 1941. godine prisjetili su se u Garavicama kod Bihaća gdje je danas obilježeno 77 godina od ustaškog zločina nad Srbima. U pomen na više od 12 hiljada srpskih i 13 jevrejskih žrtava stradalih u Drugom svjetskom ratu, služen je parastos i položeni su vjenci na spomen-području.
Ustaškog zločina i zvukova mitraljeza prisjećaju se i oni koji su na Garavicama izgubili svoje najbliže. Nisu, kažu, bili pošteđeni ni djeca ni starci.
"Sjećam se te godine 1941. tada sam imao 12 godina. Sjećam se kada su kupili ljude baš u mome selu i zatvorili ih u crkvu jedan dan-dva i odatle su ih vodili na Garavice", istakao je Rade Pašić.
"Ovdje su moji svi stradali, od moje majke Cvijanović, a i neki moji Stojisavljevići od oca. Inače, u ovom našem ovom kraju, regije Bihaćkog kraja, nema nijednog čovjeka koji nema nekoga ovdje bližeg ili daljnje rodbine. I to ne samo na Garavicama. Imamo 20 stratišta ovdje u okolini", naglasio je Boško Stojisavljević.
Milenko Savanović, ministar boračko-invalidske zaštite Republike Srpske napomenuo je da je u Garavicama u to vrijeme bilo više civilnih žrtava nego što je Bihać imao stanovnika. Težilo se, poručio je Savanović, ka tome da se pobije sve što je srpsko.
"Mnogo smo toga doživjeli, mnogo smo postradali da bi imali vremena za određene eksperimente. Eksperimenti su svi urađeni i to govori da je samo Republika Srpska naš institucionalni okvir koji okuplja Srbe zapadno od Drine i ona je jedina garancija", istakao je Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Potomci stradalih Srba ove godine pokrenuli su inicijativu za izgradnju pravoslavnog hrama na području Garavica. Vijence kod spomen-područja u Garavicama položili su i izaslanik predsjednika Republike Srpske, delegacija Narodne skupštine, Trećeg pješadijskog puka i članovi udruženja "Una" i "Garavice".
