Od ukupnog broja preminulih u Srpskoj tokom prošle godine, ubjedljivo najviše ljudi je umrlo od kardiovaskularnih oboljenja, a na drugom mjestu su karcinomi.
Kardiovaskularne bolesti lane su odnijele oko 7.600, a karcinomi 2.720 života, a kad je riječ o oboljelima, najviše građana se u Srpskoj takođe liječi od ovih bolesti, piše Srpskainfo.
– Vodeći uzrok smrti u RS su bolesti krvotoka. Od ukupnog broja umrlih, oko 45,8 odsto preminulo je od pomenutih bolesti. Žene umiru od bolesti krvotoka za 9,2 odsto više od muškaraca. Sljedeći vodeći uzrok smrti su tumori. Od ukupnog broja umrlih u RS, 16,4 odsto preminulo je od tumora. Muškarci umiru od tumora za 19,4 odsto više od žena – podaci su Zavoda za statistiku RS.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u 2019. je u domovima zdravlja evidentirano 142.696 slučajeva povišenog krvnog pritiska, 2.124 slučaja akutnog infarkta srca i ponovljenog srčanog udara, te 2.571 slučaj infarkta mozga.
I u ovom institutu upozoravaju da su kardiovaskularne bolesti na prvom mjestu kao uzrok smrti u Srpskoj.
– Najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca, jesu nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola. Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost. Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija – objašnjavaju u IJZ RS.
Dodaju da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti uticanjem na faktore rizika koji su povezani s ponašanjem pojedinca.
Kad je riječ o malignim bolestima, u Srpskoj godišnje bude registrovano više od 5.000 novooboljelih, a u porastu je obolijevanje i umiranje od karcinoma i kod muškaraca i kod žena.
Glavni uzrok smrti od malignih oboljenja je metastaza, što znači da se mjerama za rano otkrivanje malignih oboljenja može značajno uticati kako na smanjenje smrtnosti, tako i na povećanje kvaliteta života oboljelih, smanjenje posljedica obolijevanja i, posljedično, na troškove zdravstvenog sistema.
Međutim, kliničke studije pokazuju da se mali broj oboljelih ljekaru javi u prvom stadijumu bolesti, kada je prognoza za izlječenje najbolja.
