Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović zahvalio je organizatorima akademije u Bileći što su na taj način sačuvali stogodišnje sjećanje na trenutak kada su časni i gostoljubivi Hercegovci primili svoju braću iz Rusije koji u tom trenutku nisu imali kud.

"To su bili ruski dječaci, kadeti, stradalnici i njihovi profesori koji su poslije nesrećnog građanskog rata u Rusiji morali da odu u bijeli svijet u neizvjesnost", rekao je Milunović na svečanoj akademiji.

On je istakao da su ruski kadeti našli toplinu i ljubav u Hercegovini i da su u Bileći ostali nepunih pet godina.

"Kažu da mali narodima ne mogu da imaju prijatelja u velikim narodima, nego samo gazde. Da to nije tako vidi se na primjeru vjekovnih srpsko-ruskih odnosa", ukazao je Milunović.

On je naglasio da je velika Rusija uvijek gledala i pomagala Srbe na Balkanu, kao najzapadnije graničare pravoslavlja i da je bila svjesna i činjenice da je svaki napad na pravoslavlje i Srbiju, istovremeno napad i na Rusiju.

Milunović je istakao da je Rusija u svim bunama, ustancima i ratovima kroz vijekove pomagala Srbe, materijalno, moralno, vojno-tehnički i slala svoje ljude i oficire da se bore sa našim precima za slobodu.

On je napomenuo da je Rusija zbog Srbije ušla u Prvi svjetski rat i nakon toga izgubila i carstvo i carsku porodicu, kao i da je Moskva dala ultimatum saveznicima da mora da se preveze srpska vojska na Krf.

Milunović je naveo da je u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu, kada Rusija nije bila toliko institucionalno moćna, 700 braće Rusa ratovalo sa srpskom vojskom za slobodu, a 37 ih je položilo život za odbranu Republike Srpske.

Ministar je podjestio da je ustanovljen Dan ruskih dobrovoljaca u Republici Srpskoj, koji se obilježava svake godine 12. aprila kod spomenika u Višegradu koji je podignut njima u čast.

"Iako je tolika daljina izmeću nas, srpski i ruski narod su braća i tako će da ostane", poručio je Milunović.

Luka Petrović, generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske", koja je generalni sponzor trodnevne manifestacije "Doncima u čast", izrazio je zadovoljstvo što je to preduzeće podržalo ovaj događaj na inicijativu Miodraga Ljuma Hrnjeza koji je ratni vojni invalid i sa puno energije organizuje događaje značajne za Bileću.

On je podsjetio na mnoge Hercegovce koji su postali slavni u Rusiji, kao što je Mihail Andrejevič Miloradovič, Hercegovac porijeklom iz Stoca, koji je bio prvi general-gubernator Sankt Peterburga, čija slika stoji i danas u sjedištu tog ruskog grada.

Petrović je podsjetio i na grofa Savu Vladislavića iz Gacka diplomatu i savjetnika na dvoru Romanovih koji je, izmeću ostalog, uspostavio i granicu između Kine i Rusije.

"Tako da ovaj Donski kadetski korpus koji je ovdje bio prije 100 godina nije nimalo slučajan i neki dogaćaj koji se dešava poslije 100 godina, pisaće u istoriji", istakao je Petrović i zahvalio prijateljima iz Rusije koji su došli u Bileću na obilježavanje ovog jubileja.

On je izrazio očekivanje da će prijateljstvo dva naroda ostati i u narednim godinama i vijekovima, bez ikakvih interesa, već kao brat, bratu da pruže ruku.

Predsjednik Zavičajnog kluba "Osvit" Miodrag Ljumo Hrnjez rekao je da je ovo istorijski dan za Bileću i da postoji vijekovima duboka veza između Hercegovine i Rusije.

On je izrazio zadovoljstvo što je Zavičajni klub "Osvit" uspio da organizuje ovu manifestaciju povodom velikog jubileja, istakavši da to ne bi bilo moguće bez podrške "Elektroprivrede Republike Srpske" i generalnog direktora Luke Petrovića, kojima je posebno zahvalio.

"Donski kadetski korpus je najelitniji korpus moćne Carske Rusije koja je izlazila na dva okeana i čast je večeras organizovati ovo veče njima u čast", rekao je Hrnjez.

On je podsjetio da su Sveti Sava, Njegoš i sveti Vasilije Ostroški blisko sarađivali i imali pomoć Rusije.

Hrnjez je najavio da će biti objavljena knjiga o znamenitim Doncima iz Bileće i da očekuje da će i jedna ulica u Bileći nositi ime bilećkih Donaca.

Direktor Donskog kadetskog korpusa Andrej Aleksandrovič Rembajlo rekao je da se Donski kadetski korpus nalazio u veoma teškim uslovima zbog građanskog rata u Rusiji prije 100 godina i da je prvo njihovo utočište bio Egipat, potom Bileća, a poslije i Goražde i Bela Crkva i Srbiji.

On je prenio da je jedan od kadeta koji su prije 100 godina boravili u Bileći u svom dnevniku sjećanja napisao da je Bileća njegova druga domovina.

Rembajlo je rekao da je uvjeren da su kadeti ovdje ostavili veliki trag i donijeli kadetsko znanje.

On je izrazio očekivanje da će ova manifestacija postati tradicionalna i zahvalio domaćinima za srdačan doček, poručivši da se ruski kadeti ovdje osjećaju kao kod kuće.

Direktor Donskog kadetskog korpusa je napomenuo da se Rusiji zamjera što voli Srbiju i Srbiji što voli Rusiju i poručio da treba i ubuduće da se Sloveni, kao braća drže zajedno i pomažu jedni drugima.

"Predložili smo da se izgradi muzej u Bileći posvećen Donskom kadetskom korpusu", dodao je Rembajlo.

Načelnik opštine Bileća Veselin Vujović istakao je da su srpski i ruski narod 100 godina poslije raznih iskušenja, opet na istoj liniji odbrane pravoslavlja i pružanja pomoći jedni drugima, kao što je bilo i kroz vijekove.

"Nama Srbima je u genima velika ljubav prema velikom ruskom narodu i toga se nikada nećemo odreći", rekao je Vujović.

On je podsjetio da je Bileća primila 300 ruskih kadeta sa svojim profesorima prije 100 godina, koji su tu proveli pet godina, te da su školu koju su ovdje organizovali pohađali i Bilećani i zahvaljujući tome poslije postali ugledni ljudi.

U programu akademije učestvovala je prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu Ivana Žigon, koja je otpjevala i recitovala rodoljubive pjesme, zatim Crkveni hor "Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški" iz Trebinja, muzičke škole iz Trebinja, Gacka i Nevesinja, Etno-grupa "Simonida" iz Nevesinja, te mnogi drugi umjetnici iz Bileće i Hercegovine.

Svečanoj akademiji u Domu kulture "Jevto Dedijer" u Bileći prisustvovali su i načelnik opštine Gacko Ognjen Milinković i mnogi predstavnici političkog, javnog života i boračkih organizacija iz Hercegovine.