Manifestaciju je otvorio pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Milan Latinović koji je naglasio da Zdravstveno-turistički centar "Banja Vrućica" zauzima značajno mjesto za ovo ministarstvo s obzirom da pruža i usluge kardiovaskularne i fizikalne rehabilitacije pacijenata.

Latinović je najavio da će Vlada nastaviti da podržava projekte Zdravstveno-turističkog centra "Banja Vrućica", s obzirom da je riječ o jedinoj ustanovi koja vrši kardiološku rehabilitaciju.

On je napomenuo da je više od 50 odsto smrtnosti u Republici Srpskoj uzrokovano kardiovaskularnim bolestima.

"U Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci radi se interventna kardiologija, te da je posljednjih godina značajno unaprijeđen tretman akutnih infarkta miokarda i koronoarnih bolesti", rekao je Latinović i dodao da će otvaranje kardiohirurgije sigurno regrutovati značajan broj korisnika koji će na rehabilitaciju dolaziti u Banju Vrućicu.

Doktor u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci Dragan Unčanin rekao je da "Banju Vrićicu" odlikuje profesionalni personal i oprema za rehabilitaciju kardiovaskularnih oboljenja.

On je ukazao da je zadržavanje pacijenata u klinici nakon kardiovaskularnoh zahvata do tri dana jer je velika lista čekanja pacijenata, te da je "Banja Vrućica" najbolja ustanova u regionu za takvu vrstu tretmana koji traje do dvije nedjelje.

Doktor Kardio centra u Sarajevu Jasmin Čaluk rekao je da je u BiH napravljen veliki pomak u liječenju najopasnije forme kardiovaskuralnih bolesti - akutni infarkt miokarda i akutni koronarni sindrom, a da nezamjenjivu ulogu u tome ima i kardiorehabilitacija i "Banja Vrućica" kao vodeća i referentna ustanova u BiH.

Direktor Zdravstveno-turističkog centra Banja Vrućica Dragan Bogdanić najavio je kao akcenat u radu razvijanje etno-sela "Usora" i specijalističkog centra Teslić, te izgradnju specijalne bolnice "Hercegovina dva" koja će značajno podići nivo zdravstvenih usloga ovog centra.

Bogdanić je naveo da je prošle godine prvi put zabilježen veći broj noćenja gostiju koji nisu iz Republike Srpske. Evidentirano je, kako je rekao, 115.000 noćenja gostiju iz Srpske, a 125.000 noćenja gostiju izvan Srpske, najviše iz Hrvatske, Slovenija i Srbije.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu fokus je na dovođenje gostiju iz zapadnih zemalja, s akcentom na skadinavske, čemu će pomoći razvoj saobraćajne infrastrukture i niskobudžetskih avio-linija.