Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković istakao je da je ove godine prvi put 16. mart utemeljen kao datum kada se, pod okriljem Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, obilježava sjećanje na egzodus sarajevskih Srba. 

Vuković je napomenuo da je 16. mart 1996. godine bio posljednji dan organizovanog izlaska Srba iz sarajevskog naselja Grbavica. 

"Večeras je jedna od manifestacija kojom obilježavamo 23 godine od egzodusa sarajevskih Srba. Veoma sam zahvalan Filozofskom fakultetu što su inicirali ovakvu akademiju kojom je na specifičan način prikazano sve što se dogodilo u to vrijeme poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Vuković. 

On je naglasio da se obilježavanjem sjećanja na egzodus sarajevskih Srba mora ukazati na istinu zbog koje su stanovnici Ilijaša, Ilidže, Hadžića, Vogošće i Grbavice bili prisiljeni da napuste vjekovna ognjišta. 

"Uvijek moramo podsjećati da nismo otišli zbog ishitrenih političkih odluka, nego zato što poslije donošenja Dejtonskog mirovnog sporazuma sarajevski Srbi više nisu bili bezbjedni, jer su srpska naselja u Sarajevu pripala Federaciji BiH. Žalosno je što su ljudi morali da napuste Ilijaš, Ilidžu, Vogošću i Grbavicu", rekao je Vuković. 

Profesor srpskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta na Palama Željka Pržulj istakla je da su program pripremili studenti na svoju inicijativu, jer su svjesni značaja kulture sjećanja, naročito pamćenja ovakavog događaja kojem, do sada, nažalost, nije pridavano dovoljno pažnje. 

"Tu njihovu ideju je podržao gradonačelnik Vuković i uprava grada Istočno Sarajevo. Odlučili smo da ova akademija bude uključena u program obilježavanja 16. marta, dvadeset tri godine od egzodusa sarajevskih Srba", rekla je Željka Pržulj. 

Ona je pojasnila da je program akademije predstavljao epsko-lirsku priču zasnovanu na istorijskim događajima i ispričanu kroz recitale u vezi sa egzodusom Srba iz Sarajeva. 

"Ovaj događaj je važan jer je potekao od studenata koji i ne pamte egzodus. To znači da su im njihovi roditelji prepričavali i to je poruka koju žele da prenesu nama, jer se akademija zove `Živi sjećanje`", naglasila je Željka Pržulj. 

Student Filozofskog fakulteta na Palama Dušan Pejić uz gusle je izveo potresnu pjesmu "Mrtvog sina ne ostavlja majka", autora Marka Despota, koja govori i o emotivnom momentu iskopavanju srpskih grobova iz Sarajeva. 

"Nisam direktno učesnik egzodusa, ali jesu moji roditelji koji su napustili sve. Rođen sam u izbjeglištvu. U posljednjem ratu sam izgubio djeda, a moji roditelji su u izbjeglištvu morali da krenu od nule", rekao je Pejić, dodajući da je u tom vremenu bilo teško opstati i materijalno i duhovno. 

On je naglasio da je od prvorazrednog značaja da mladi njeguju sjećanje na veliku žrtvu sarajevskih Srba i učestvuju u obilježavanju sjećanja na taj događaj. 

Tokom akademije izvedena je i kultna pjesma "Sarajevo" Dejana Gutalja sa scenskim elementima, prikazan dokumentarni film "Egzodus 1996", autora Snježana Lalovića, te otvorena izložba fotografija o egzodusu sarajevskih Srba. 

Centralni dio obilježavanja 23 godine od završetka egzodusa sarajevskih Srba, kojem će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Duško Milunović i delegacija Narodne skupštine Srpske, biće nastavljen sutra na Sokocu i Palama. 

Ne želeći da žive pod tuđom vlašću, oko 120 hiljada sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma napustilo je svoje odbranjene domove i imanja.