Od 300 pregledanih dobojskih predškolaca, 180 je upućeno na intenzivan logopetski tretman. Podaci zabrinjavaju kažu u Domu zdravlja, jer broj djece sa problemom govora je sa 30, za dvije godine skočio na 65 odsto. Pojedini glasovi nisu jedina narušena komponenta.
"Najčešće je to udruženo sa jezičkim komponentama gdje djeca sve češće agramatične rećenice koriste miješaju mijenjanju rodove ne mijenjaju imenice kroz padeže, nemaju pojam brojnosti", kaže Mira Cvijanović, logoped.
Problem se za nekoliko mjeseci ne može riješitim jer su potrebne i desetine tretmana. Izvjesno je da budući prvačići neće biti poptuno spremni za školu.
"Vjerovatno će bit malo teže djetetu jer to sve utiče poslije na čitanje i pisanje", kaže Ivana Todorović, defektolog.
Roditelji o problemu pred kamerama nerado govore. Milenina djeca ih osim kratko sa glasom L, nisu imala, ali vjeruje da pravovremena reakcija sve rješava.
"To je imala sestra, ali je do škole ispravila, mala ne što se nje tiče. Bitno je da djeca to isprave da vode ljudi logopedu kod koga se javi taj problem“, kaže Milena Radonjić, majka.
Javljanje na vrijeme je ključ, kaže i struka. Roditelji su karika koja mora da primijeti problem i ne smije da zakaže.
"Taj razvoj ide i vaspitanje od početka, ne možete sa pet godina da radite neke stvari da li tu postoje predrasude, postoje mislim u smislu toga ako se dijete javi u neku od ustanova biće stigmatizirano", kaže Snježana Demonjić, psiholog.
Odlaganje odlaska na pregled i strah od reakcije okoline su jedan problem. Drugi su gužve kod logopeda. Termin se čeka i do mjesec dana, a za intenzivan tretman potrebna su dva do tri sedmično.