Već godinama tražimo zaštitne mjere na uvoz, a prelevmani bi bili najbolja opcija, kažu poljoprivrednici. Uvjereni su da za potrebe u Srpskoj ima sasvim dovoljno domaćeg pa nema potrebe za uvozom. Kažu i da se nadležne institucije svaki put ogluše na njihove zahtjeve.
"To bi bilo jako dobro tamo negde od desetog mjeseca do drugog mjeseca naredne godine. Dakle neka četiri mjeseca kada mi imamo dovoljno robe za naše tržište, naših proizvoda", istakao je Dragija Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović odgovara da, za sada, to nije moguće. Sporazumi o slobodnoj trgovini, kaže, to ne dozvoljavaju.
"Trgovina sa EU i trgovina u okviru CEFTE i trgovina u okviru EFTE je slobodna trgovina bez prelevmana, ali su podsticaji jedino što funkcioniše u BiH kada je podrška poljoprivrednom sektoru, a te podsticaje daje Federacija odnosno Republika Srpske", istakao je Šarović.
Zato, poručuje Šarović, o poljoprivrednicima u Srpskoj isključivo treba da vodi računa resorno ministarstvo, i to putem podsticaja. Tamo odgovaraju da podsticaja ne manjka, a da su ministarstvu spoljne trgovine više puta predlagali niz mjera koji bi, pored prelevmana, mogli da zaštite uvoz. Obavezno vaganje poljoprivrednih proizvoda prilikom uvoza, pojačane kontrole i povećanje uzimanja uzoraka pošiljki pri uvozu, su kažu, samo neke od njih.
"Kompletnu odgovornost za prekomjeran uvoz u BiH, a koji je evidentan i koji najvise pogađa poljoprivrednike, ima MSTEO BiH u čijoj je isključivoj nadležnosti spoljna trgovina i ekonomski odnosi", ističu iz ministarstva poljoprivrede.
Poljoprivrednici im odgovaraju da zemlje regiona zaštite domaće proizvode, a uvjereni su i da je isto moguće i u BiH. Kažu i da je jedini način za to da nadležne institucije počnu da sarađuju.