Ona u intervjuu Srni napominje da su iz budžeta izdvojena značajna sredstva za ove aktivnosti.

Golićeva navodi da je budžet resornog ministarstva za ovu godinu 6.797.100 KM te da je povećana i pozicija Transfera za sufinansiranje projekata finansiranih iz sredstava međunarodnih finansijskih i nefinansijskih institucija, u skladu sa planom implementacije projekata za 2022. godinu.

Ona ističe da je ovogodišnji budžet Ministarstva u odnosu na prethodnu godinu veći za 1.803.500 KM te da je milion KM planiran za finansiranje aktivnosti ekspertskog i pravnog tima za sprečavanje izgradnje ovog odlagališta.

"Ekspertski tim, koji je imenovao Savjet ministara, dobro i proaktivno radi, ali nadležni organi u zajedničkim institucijama moraju im omogućiti da uđu na teritoriju Hrvatske i učestvuju u istraživanjima", smatra Golićeva.

Ona napominje da je na posljednjem sastanku koji je Koordinacioni tim za sprečavanje izgradnje imao sa članovima ekspertskog i pravnog tima kritikovala rad pravnog tima i insistirala da moraju biti agilniji.

"Moramo više insistirati na poštovanju prava BiH kao pogođene zemlje. Upravo zbog toga smo i odvojili značajna sredstva u budžetu Republike Srpske, a očekujemo da će i svi ostali nivoi vlasti učiniti isto, jer ovdje ne smijemo izgubiti", navodi Golićeva.

Prema njenim riječima, veliki izazov u ovoj godinu biće i ublažavanje uticaja klimatskih promjena i jačanje otpornosti na njih, jer već sada posljedice nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama.

Ona navodi da se dio rješenja nalazi u gasifikaciji i korištenju obnovljivih izvora energije, a dio u povećanju mjera energetske efikasnosti, što u oba slučaja dovodi do većeg angažovanja domaćih privrednih kapaciteta, povećanja BDP-a, a samim tim i životnog standarda građana.

"U Republici Srpskoj imamo još relativno sačuvanu, netaknutu, prelijepu prirodu, što nam pruža priliku za zeleni razvoj, zelenu ekonomiju koja na potpuno novi način omogućava veliki broj radnih mjesta u različitim sektorima privređivanja, koji iskorištavaju sve resurse na najviše održive načine", naglašava Golićeva.

Ona podsjeća da se već nekoliko godina, u kontinuitetu, radi na unapređenju sistema za izdavanja dozvola kod izgradnje objekata.

"Očekujem da će kroz učešće u petogodišnjem USAID/BiH Projektu `E-Uprava`, koji se provodi kroz pilot projekte u lokalnim zajednicama, biti stvoreni svi uslovi za izdavanje građevinskih i drugih dozvola u elektronskoj formi", navodi Golićeva.

Ona napominje da se radi i niz pravilnika usaglašenih sa propisima EU, koji se odnose na građevinske proizvode koji se ugrađuju u objekte, a planirana su i dodatna usaglašavanja propisa sa izmjenjenom Direktivom EU o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu.

Kada je riječ o resoru za urbanizam i prostorno uređenje, ona navodi da će u ovoj godini fokus biti i na unapređenju sadržaja i funkcionalnosti Jedinstvenog prostorno-informacionog sistema Republike Srpske, što podrazumijeva prikupljanje i unos nedostajućih prostornih podataka i rad na povećanju broja dostupnih vrsta operativnih baza podataka.

"Zoning plan područja posebne namjene `Aerodrom Trebinje` biće upućen Narodnoj skupštini Srpske na usvajanje već na prvoj narednoj redovnoj sjednici, što će omogućiti provođenje potrebnih zakonskih procedura i nastavak realizacije ovog projekta, odnosno izvođenje građevinskih radova na terenu", navodi Golićeva.

Ove godine planirano je i usvajanje Zoning plana područja posebne namjene "Hašani", čime će biti stvorena osnova za zaštitu prepoznatih prirodnih vrijednosti i unapređenje kulturnih i turističkih potencijala područja koje predstavlja rodno mjesto velikog pisca Branka Ćopića.

"Planirali smo da 2022. godine budu usvojeni zoning planovi urbanih zona područja posebne namjene `Klekovača`, u svrhu stvaranja planskog osnova za realizaciju planiranih sadržaja, što će značajno obogatiti turističku ponudu Srpske, otvoriti radna mjesta i ubrzati privredni razvoj ovog kraja", napominje Golićeva.

Govoreći o aktivnostima u prošloj godini, ona je navela činjenicu da je Komitet za svjetsku baštinu UNESKO proglasio prašumu Janj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja, čime je postala prvo prirodno dobro iz Republike Srpske i BiH koje je uvršteno na Uneskovu listu svjetske baštine.

"Vrlo posvećeno se radilo na zaštiti prirode te su proglašena još četiri zaštićena područja, pa je broj ovih područja u Srpskoj porastao na 31, čime je povećana površina teritorije pod zaštitom", navodi Golićeva.

Ona je zaključila da je protekle godine Ministarstvo mnogo radilo na jačanju i intenziviranju saradnje sa međunarodnim partnerima.