Hercegovina ostaje bez šume i niskog rastinja, a umjesto zemljišta pojavljuju se stijene. Sve je to zbog požara. Samo u prošloj godini na području Trebinja, Bileće, Ljubinja i Berkovića izgorjelo je 12. 000 hektara. Milione maraka progutala je vatra, ali to je ništa u odnosu na ekološku katastrofu koju požar ostavi iza sebe.
"Štete koje su direktne od požara su u principu najmanje. Prošle godine naša procjena je bila da smo imali direktne štete oko 1,5 miliona maraka na drvnoj masi prije svega. Međutim koliko je oštećeno zemljište koliko je izgorjeo organski sloj u zemljištu to će se tek vidjeti kroz nekolike godine", kaže Drago Petković, Centar za gazdovanje kršom Trebinje.
Prognoze za ovu godinu su neizvjesne, svi se spremaju kao da će biti najgora, a Boga mole da požari zaobiđu Hercegovinu ovaj put. Kiše nema, suše su već krenule, pa se i bilježe manji požari.
"Vatrogasci Lastve su spremni i apelujemo na građane da bez ikakvog nadzora ne pale svoja imanja i slično", kaže Miloš Vučurević, komandir vatrogasne jedinice „Lastva“ kod Trebinja.
Kao i svake prethodne godine i ove vatrogasci mole i apeluju, i policija apeluje i upozorava. Zakon o zaštiti od požara kao jednu od mjera zabranjuje paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještenja vatrogasaca.
"Isti zakon propisuje i novčane kazne od 100 do 1.000КM za ona fizička lica koja pale korov i drugi poljoprivredni otpad bez obavještavanja vatrogasno-spasilačke jedinice, kao i ukoliko ne preduzme sve potrebne mjere i radnje s ciljem sprečavanja širenja vatre", kaže Jelena Biberdžić, portparol PU Trebinje.
Pozvati vatrogasce, vatru ne ostavljaju bez nadzora, i prije nego što se napusti parcela provjeri da li je vatra ugašena, to su pravila poručuje policija, ali pravila se malo ko pridržava. Požare dok ne uzmu maha niko ne shvata ozbiljno. Dovoljno se provozati od Trebinja do Bileće pogledati oko sebe i shvatiti u šta se Hercegovina pretvara, i to baš zbog onih koji ne misle o budućnosti u ovom kraju.
