Mnogi značajni rezultati iz svijeta nauke ostanu u sjeni drugih dešavanja u društvu: što od sportskih, što do političkih dešavanja. Jedan od tih velikih rezultata je i treće mjesto na uglednom takmičenju iz simboličke regresije, koje je održano prošli mjesec u Lisabonu.
Upravo su ovaj veliki rezultat ostvarili Marko Đukanović iz Novog Grada, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, i njegov kolega Aleksandar Kartelј.
Kako je Marko Đukanović rekao u razgovoru za "Nezavisne novine", radi se o takmičenju koje se tradicionalno održava u sklopu međunarodne konferencije "Genetic and Evolutionary Computation Conference (GECCO)".
"Prije same konferencije bavili smo se problematikom simboličke regresije (SR), gdje smo objavili rad u renomiranom časopisu u vezi s našim algoritmom (RILS-ROLS) predstavljajući tada najbolje rezultate u literaturi. Nedugo zatim, jedan od organizatora takmičenja je primijetio naš rad i pozvao nas da se takmičimo na ovu temu. Inače, ovo je međunarodno takmičenje, gdje mnogi stručnjaci iz oblasti vještačke inteligencije i mašinskog učenja uzimaju učešće, kako na konferenciji, tako i na takmičenjima koja se organizuju u sklopu nje same", objasnio je Đukanović.
Ističe da je ove godine učestvovalo deset timova i da je to prilika kada se vodeći naučnici sastanu na jednom mjestu i razmjenjuju ideje.
"Vidjećemo šta nosi budućnost, u nauci nikad ne možeš da znaš dokle možeš da stigneš i to je upravo draž svega. Uvijek kažem i svojim studentima da se slobodno prepuste afinitetima. Vrijedno učite, radite, trudite se i svaki dan biće sve bolji. Budite pošteni, razmišljajte svojom glavnom, budite samokritični, kao i kritični prema društvu i društvenim pojavama. Iznosite svoje mišljenje, poslije naravno duboke analize istoga. Samo na taj način svi zajedno možemo napredovati u jedno bolje društvo", smatra Đukanović.
Upravo je i on od malih nogu volio da računa i, kako kaže, logika mu je generalno uvijek bila jača strana, posebno matematika, prirodne nauke poput fizike i hemije, gdje je osvajao nagrade na mnogim takmičenjima, koje su nastavile da pristižu i nakon završetka masterskih i doktorskih studija.
"U toku fakulteta zavolio sam i informatiku i shvatio da je primjenjivanje matematike, konkretno u računarskim naukama, nešto čime želim da se bavim. Prije završetka samog fakulteta rečeno mi je da će PMF da raspiše konkurs za asistenta i da mogu da se prijavim, što sam i učinio. Nedugo zatim sam izabran u svojstvo asistenta i kroz taj posao sam shvatio da je to zanimanje kojim želim da se bavim. Želja za razumijevanjem složenih koncepata iz matematike i informatike, objašnjavanje tih koncepata drugim ljudima, te primjenjivanje istih na rješavanje složenih problema je nešto što je odredilo to da idem za daljim usavršavanjem svojih matematičkih i računarskih kompetencija, konkretno kroz doktorske studije iz računarstva u inostranstvu", kaže Đukanović i dodaje da je izuzetno zahvalan profesoru i naučniku Gunteru Raidlu na mentorstvu i podršci.
Na fakultetu predaje uglavnom informatičke i predmete vezane za primijenjenu matematiku, a prošle godine je proglašen i za dobitnika Dunavske nagrade za mladog naučnika, koju su ustanovili austrijsko Savezno ministarstvo za obrazovanje, nauku i istraživanja i Institut za Dunavski region i centralnu Evropu.
"To je jako značajno međunarodno priznanje. Značaj je velik jer time mi je odato priznanje za mukotrpan rad kroz prethodnih pet godina, koje nisu bile lake. Uspjeh u nauci je uvijek popraćen učenjem iz niza neuspjeha, a njih nekad lakše, a nekad teže prihvatite. Dodatno, ovo znači da sam na dobrom putu u svojoj karijeri te treba dalje da vrijedno radim, stičem nova znanja, dijelim ih i mentorišem mlađi kadar", smatra Đukanović.
Dodaje da je sa kolegom Aleksandrom Karteljom ove godine u Kragujevcu dobio nagradu za najbolјi naučni rad na Internacionalnoj konferenciji o primijenjenoj umjetnoj inteligenciji, o kojoj se sve više priča u medijima.
"Moram zahvaliti Aleksandru na njegovom radu te odati priznanje za inovativnost njegovih ideja. S njim je jako lijepo raditi. Vještačka inteligencija, kao i svaka druga stvar, nije niti apsolutno pozitivna niti apsolutno negativna i sve zavisi od toga kako je primjenjujete. Sigurno je da može da pomogne, da poveća produktivnost i efektivnost u proizvodnji, robotici, da ubrza proces učenja. Nažalost, ona se može koristiti i za neke druge stvati poput varanja i prisvajanja zasluga. Ja vjerujem da je korištenje tehnologija poput ChatGPT alata nepovratan proces i da će se s vremenom povećavati njegova uloga. Međutim, čovjek je i dalje savršenije biće od ovakvih alata. Za skok u razvoju evolucije čovječanstva vi trebate maštu, inspiraciju, instikt, emocionalnu inteligenciju, što strojevi nemaju", objašnjava ovaj mladi naučnik, koji uzore u nauci vidi u svojim mentorima Kristijanu Blumu i Gunteru Raidlu.
"Njihova posvećenost nauci je nešto što ne vidim, nažalost, u našem društvu često, gdje je sve bazirano na nekoj formalnosti ispunjavanja nekih kriterijuma u svrhu napredovanja, a ne da se nauka promoviše, širi i da se mlađi mentorišu. Mladima uvijek kažem da ako vole nauku i imaju afiniteta, da taj instinkt slijede. Nakon toga analizirajte da li je nauka baš za vas. Ako je odgovor da, idite za naukom, nećete pogriješiti", zaključio je Đukanović.