NJegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem rekao je da se rusko-srpski hram u Banjaluci gradi u slavu Božiju i da je to dokaz da je pravoslavlje živa vjera i da će živjeti ovaj narod - mali, nejak, ali sa puno vjere i nade za budućnost.
Vladika Jefrem je istakao da će hram imati tri oltara od kojih je centralni u čast Preobraženja Hristovog, a ostala dva u čast svetih carskih mučenika porodice Romanov i Svetog Save i Svetog Simeona.
"Temelji su izgrađeni na zemljištu koje su Crkvi darovali Borko Đurić, Milenko Čičić, Miroslav Vujatović i Brane Janković iz Banjaluke. NJima je pripala čast kumova na dan osveštanja temelja. Radove izvodi građevinsko preduzeće `Krajina` iz Banjaluke, a o svemu se starao Crkveni građevinski odbor na čelu sa parohom Sabornog hrama u Banjaluci protejerejem Draganom Maksimovićem", rekao je vladika Jefrem.
Vladika Jeferem naglasio je da je ovim činom počela realizacija stotinu godina stare ideje o izgradnji srsko-ruskog spomen hrama u Banjaluci.
"Slava i hvala Bogu za ovu milost koju nam je dao i da bude srećan i od Boga blagosloven početak i uspješan završetak gradnje ovog hrama. Neka nam je srećan i od Boga blagosloven ovaj dan u kojem smo poslije 100 godina od začetka ideje počeli da realizujemo izgradnju srpsko-ruskog hrama sa duhovno-kulturnim centrom", istakao je vladika Jefrem u besjedi poslije osveštanja temelja hrama.
Vladika Jeferem podsjetio je da su u posljednjih 100 godina na ovim prosotrima vođena tri teška rata - dva svjetska i jedan građanski i da su svi bili jedan od drugog teži i sa velikim posljedicama.
"Srpski narod je u Velikom ratu izgubio trećinu stanovništva među kojima nisu bili samo vojnici, nego i civili, odnosno žene djeca i starci. Velika i moćna Austrougarska udružena sa NJemačkom i drugim silama centralne osovine ratovala je protiv male Srbije. Bog je bio na nebu, a na zemlji smo imali jedinu nadu u istovjerni pravoslavni ruski narod i zaista ruski car je ušao u rat na stranu Srbije. On je ušao u rat da spasava Srbe i Srbiju", podsjetio je vladika Jefrem na istorijski kontekst ideje za izgradnju hrama u čast carske porodice Romanov.
Vladika Jefrem je rekao da se već tada rodila ideja da srpski narod treba da se oduži Rusiji i da svoje prijateljstvo sa ruskim narodom i ruskom crkvom upotpuni na vidljiv način za vremena koja su prošla, za vremena buduća, a posebno za vremena koja dolaze.
"Solunski dobrovoljci koji su se vratili u oslobođenu Srbiju su, takođe, bili začetnici ideje o gradnji neke vrste spomenika, a na kraju je definisano da bi najbolje bilo da to bude hram. Sa tim su se usaglasili i srpski intelektualci i sveštenici koji su se školovali u Carskoj Rusiji", kazao je vladika Jefrem.
Prema njegovim riječima, poslije Prvog svjetskog rata Jugoslavija je trajala vrlo kratko, živjela u agoniji i u držanju balansa između onih koji su bili poraženi i i onih koji su ušli kao pobjednici.
"Poslije toga je došao Drugi svjetski rat o čijim posljedicama ne treba ni govoriti. Opet je srpski narod dao najveće žrtve. Poslije završetka rata o ovim stvarima nije moglo biti ni govora. Ideju nismo mogli sprovesti u djelo kad smo bili veliki i kad smo imali veliku državu, ali došlo je vrijeme kada smo u maloj Republici Srpskoj okupljeni i svjesni zašto nam to treba i krenuli smo u posao", poručio je vladika Jefrem.
Vladika je dodao da je bog srpskom narodu dao hrabre ljude kao što su kumovi i darodavci zemljišta na kojem se gradi centar i da je imao hrabre ljude i u vlasti i crkvi.
"Krenuli smo u ovaj posao uz pomoć predsjednika i Vlade Republike Srpske, odnosno ljudi koji su imali osjećaj šta treba raditi, a i ja sam bio sa svima njima. Vjerovali smo da možemo uz božiju pomoć pobijediti i uspjeti u ovom poslu, koji smo danas otpočeli osvećenjem temelja hrama. Nismo zakasnili i danas gradimo hram koji ne služi samo u spomen ruskog cara. On je više od toga. Dogodine se navršava 800 godina od stradanja samostalne srpske crkve, srpske države i srpskog narodnog bića", istakao je vladika Jefrem.
On je naveo da "rade odgovorno pred Bogom, pred svetima kojima je hram posvećen, pred generacijama koje su uporno čekale i nadale se 100 godina, pred savremenicima našim, a posebno pred generacijama koje će živjeti".
"Mi vjerujemo, živ je Bog naš, živa je vjera naša i živjeće ovaj narod - mali, nejak, ali sa puno vjere, optimizma i nade za budućnost", poručio je vladika Jefrem.
