Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije poručio je danas u Livnu da ne smije biti zaboravljeno stradanje srpskog naroda od ustaša, koje su u ovoj eparhiji u Drgom svjetskom ratu ubile i zaklale oko 20.000 Srba, a samo u Bihaću između 12.000 i 14.000.
Vladika Sergije služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Spomen-kapeli u Livnu gdje je danas stigao Časni krst iz Jerusalima i plaštanica iz Rusije, te je u besjedi podsjetio da su ustaše ubijene livanjske Srbe, kojima je napravljena ova kapela, bacili u jame Livanjskog polja.
"Upravo oni koji su klali, godinama su to zataškavali. Posle tog klanja, nažalost, zavladalo je bezbožništvo", rekao je vladika Sergije in poželio da se tako nešto nikada ne ponovi.
Vladika je ukazao pred oko 200 Srba, okupljenih na liturgiji, da je potrebno mnogo više jedinstva da bi opstali i ostali na ovim prostorima.
"Imamo takvu istoriju kakvu malo koji narod ima. Kada sam sada bio u Grčkoj, odnio sam dio moštiju medljanskih mučenika. Tamo su se divili koliko samo u mojoj eparhiji ima svetih mučenika. Draga braćo i sestre ima ih mnoštvo u zemlji zakopanih", rekao je vladika.
On je istakao da je u Eparhiji bihaćko-petrovačke stradalo više Srba nego što ih danas ima živih, te da srpski narod ne smije dozvoliti da ponovo bude izložen stradanju.
Paroh livanjski Predrag Crepulja je podsjetio da je 1941. godine na Ognjenu Mariju pobijeno i zaklano oko 1.200 livanjskih Srba, a da je Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, koja je izgrađena 1856. godine, u svim ratovima bila sklonište Srbima.
Sveštenik je dodao da je u posljednjem ratu ova crkva devastirana, a kosturnica u kojoj bili posmrtni ostaci stradalih u Drugom svjetskom ratu minirana, te da im je potrebna pomoć za njenu obnovu do proslave 800 godina od autokefalnosti u septembru naredne godine.
On je rekao je da je danas veoma teško biti Srbin u ovom gradu, gdje žive uglavnom stariji Srbi i samo dvanaestoro srpske djece, te napomenuo kako se stradanje srpskog naroda u livanjskom kraju počelo od tamničenja Starog Vujadina i njegovog pogubljenja sa sinovima u kuli iznad Livna.
Crepulja je napomenuo da je u parohiju u Livno danas stigao Časni krst iz Jerusalima, dar NJegove svetost partijarh Irinej, kao i plaštanica koju su vezle monahinje iz Rusije.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Ognjena Marija Livanjska" iz Beograda Gordana Dostanić rekla je Srni da pomažu povratnicima u Livno, prvenstveno malobrojnoj srpskoj djeci.
"Teško je biti Srbin u Livnu, to je sasvim jasno, ali oni ovdje imaju svoju školu ćirilice, odlaze u svoju crkvu, poštuju svoju vjeru. Mi se trudimo da pomognemo, pogotovo djeci i mladim naraštajima da ne zaborave svoje pismo, jezik i vjeru", istakla je Dostanićeva.
U Livnu su danas bili i članovi Udruženja "Čuvari Hristovog groba" iz Vrlike kod Knina, kao i djeca i vjernici iz Hoče sa Kosova i Metohije.
Stanoje Brkić iz Hoče je rekao da saosjeća sa Srbima u Krajini, jer istu sudbinu proživljavaju i Srbi na Kosovu i Metohiji. "Ovo su moja braća po vjeri, ali su i braća po mukama, jer istu sudbinu i stradanje proživljavamo. Danas smo došli ovdje kako bismo pokazali da smo uz njih i u ovim zlim vremenima", rekao je Brkić.
U kulturno-zabavnom programu nastupila su djeca iz Hoče i malobrojna srpska djeca iz Livna.
Među okupljenim Srbima bili su i načelnik opštine Drvar Dušica Runić, načelnik Istočnog Drvara Milka Ivanković, koja je finansijski pomogla izgradnju crkveno-narodnog konaka u srpskom selu Gubin u opštini Livno.
Svetoj arhijerejskoj liturgiji su prisustvovali i srpski ministar u Livanjskom kantonu Vasilija Broćeta, predsjednik Inicijativnog odbora krovne asocijacije Srba Federacije BiH Mile Marčeta, direktor Centra za kulturu i sport iz Drvara Suzana Jović i drugi.