Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica se u saradnji sa arheologom dr Blagojom Govedaricom obratio Prirodno-istorijskom muzeju u Beču sa željom da se uspostavi saradnja i da Sokolac dobije repliku kultnih Glasinačkih kolica za planirani "Muzej Glasinca i Romanije".
Ljubaznošću rukovodstva i naučnih radnika muzeja u Beču, prihvaćeni su prijedlozi i inicijativa.
Kultna glasinačka kolica ili u stručnim krugovima odnosno kako se vode u muzeju gdje su izložena "Ptičja kola sa Glasinca", Sokolac, Bosna i Hercegovina, između 800–600 godine p.n.e. gdje takođe stoji "Original u Prirodno-istorijskom muzeju u Beču, Austrija (Dimenzije: dužina 22 cm, širina 13 cm, visina 17cm.)"
Izlivena su od bronze u različitim pojedinačnim dijelovima, a zatim sastavljena. Kočije imaju pravougaoni okvir ukrašen figurama malih ptica i kotlić u obliku ptice. Poklopac takođe formira ptica. Osovine kolica su od gvožđa. Pronađena su 1880. godine u grobnoj humci na Glasinačkoj visoravni.
Kolica sa pticama poput ovih na Glasincu su rijetki kultni predmeti iz perioda između 1000. i 600. godine prije nove ere. Korišćeni su na području Rumunije, preko Bohemije do Meklenburga i Švedske.
Njihova tačna funkcija nije poznata. Male posude u obliku ptica i kontejneri na točkovima okruženi pticama možda su igrali ulogu u ritualnim aktivnostima. Možda su poslužile za prikazivanje mitskih priča u pokretu i da ih učine opipljivijim kroz impresivnu inscenaciju. Da li bi možda trebalo da nose dragocijeni sadržaj u zagrobni život? Ptice na vagonu su vjerovatno patke, kao što pokazuju kljunovi.
U Prirodno-istorijskom muzeju u Beču čuva se preko 200 artefakata sa prostora Glasinca. Domaćini su kao vid saradnje izrazili spremnost da pošalju originalne unose, opise nalazišta i predmeta sa fotografijama.
U vrijeme kada su vršena iskopavanja na našim prostorima nije bilo muzeja niti mjesta gdje bi se ovakvi nalazi mogli čuvati. To je promijenjeno osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu u kojem se takođe nalazi značajan broj predmeta sa Glasinca.
Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica smatra da će nakon osnivanja muzeja Glasinca i Romanije svi arheološki nalazi ostajati na području gdje su i pronađeni.
"Mi ćemo raditi na tome da uspostavimo saradnju i sa Zemaljskim muzejom, da produbimo uspostavljenu saradnju sa Prirodno-istorijskim muzejom u Beču, kao i sa Arheološkim institutom Austrije, a sve u cilju formiranja što kvalitetnije postavke našeg muzeja u Gradskoj kući u Sokocu. Profesor dr Blagoje Govedarica nastaviće istraživanja na Kadića Brdu, nadamo se da će biti uspješna. Mislim da treba razmišljati o osnivanju departmana za arheologiju u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a takođe i Instituta za glasinačku kulturu u okviru Muzeja Glasinca i Romanije", poručio je Bjelica.