Vjernici i SPC obilježavaju praznik Sveta Tri jerarha kao uspomenu na Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatoustog. Današnji dan treba proslaviti u veselju, miru i slozi - običaj je da se zasviraju frule i da se vjernici vesele na ovaj veliki praznik.
Prema vjerovanju, štite ljude i životinje od mrazeva i zlih vjetrova. Po vetrovima koji danas duvaju prognozira se kako će biti vrijeme u toku godine. Vjeruje se da će godina biti dobra i bogata ukoliko duva južni vjetar, a da "sjeverac" donosi lošu godinu s hladnim vremenom. Istočni vjetar donosi nestašice, a zapadni izobilje ribe i mleka. Ako vjetra nema, čeka nas bogata godina.
U vrijeme cara Aleksija Komnena, došlo je među učenim ljudima u Carigradu do nesuglasica i prepirki, koji je od trojice svetitelja bio najveći.
Po jednima, to je bio Vasilije Veliki, zbog njegove čistote i hrabrosti, po drugima Jovan Zlatousti, zbog čudesne rječitosti i jasnoće u propovijedanju hrišćanske vjere, a po trećima sveti Grigorije Bogoslov, zbog nedostižne visine u bogoslovlju.
Tako dođe i do podele među pristalicama na Vasilijane, Grigorijane i Jovanite. Međutim, sva tri svetitelja javiše se u snu episkopu Ehvatijskom, rekavši mu da su oni jedno u Boga, da među njima nema ništa protivrječno i da nema ni prvog ni drugog ni trećeg.
Poučiše episkopa kako da ustanovi zajednički praznik, da prestane sa diobom onih koji se spore i prepiru oko njih. Sastavljena je zajednička služba i i praznik Sveta Tri jerarha, koji se praznuje danas, 12. februara po novom, odnosno, odnosno 30. januara po Julijanskom kalendaru. Svaki od svetitelja ima i svoj poseban dan.
U srpskom narodu ovo je esnafska slava metalaca, dok ih pravoslavni grčki narod smatra ne samo crkvenim već i nacionalnim i školskim praznikom.
