Ipak, amnestija neće važiti za sve. Nisu obuhvaćena lica koja su u bjekstvu, zatim ona koja su počinila krivično djelo na dopustu, ali ni ona za kojima je raspisana potjernica. Iz Ministarstva pravde objašnjavaju da pravo na amnestiju zavisi i od toga koje je krivično djelo počinjeno. Tako, na primjer, optuženi za terorizam, drogu, razbojništva ali i još mnoga teška krivična djela, ne podliježu amnestiji. 

“Lica koja su počinila krivična djela protiv čovječnosti tj ratni zločini, dalje lica koja su počinila krivična djela teškog ubistva, trgovine ljudima, djecom, sva krivična djela silovanja, obljube nad nemoćnim licima i sve to što pada pod krivična djela silovanja”, kaže Pero Dunjić, pomoćnik ministra pravde u Vladi RS.  

Advokati imaju zamjerke na prijedlog zakona. Smeta im to što će u se naći u skupštini po hitnom postupku jer tvrde da stručna javnost nije imala priliku ni  da se izjasni o ovom zakonu. Kažu da zakon ima nelogičnosti, posebno kada je riječ o krivičnim djelima koja ne podliježu amnestiji.

“Prije svega ono što je meni zapalo za oko jeste da su isključena produžena krivična djela, a to znači ako je neko ukrao tri bicikla da neće moći biti amnestiran, a na drugoj strani amnestiraju se krivična djela korupciona, primanje mita, davanje mita, zloupotrebe razne, to znači ako je neko izvršio pronevjeru u nekom preduzeću on će biti amnestiran”, kaže advokat Milan Petković.  

Iz Ministartsva pravde imaju objašenjenje na ove primjedbe. Kažu da ukoliko izuzmu i koruptivna djela, onda za amnestiranje ne bi ostalo gotovo ništa. Ugledali su se na Zakon u Srbiji, koji je takođe ova djela uključio u amnestiju.

“Mislim da smo dosta krivičnih djela izuzeli od amnestije jer po ovom brojnom stanju, negdje oko 180 osuđenih lica će biti obuhvaćeno ovom amnestijom što je negdje oko 31 odsto, a ako uzmemo da dugo nije donesen zakon o amenstiji, to je akt milosrdja gdje se jedan dio lica oslobađa. Da smo izuzeli još neka krivična djela ne bismo imali razlog donošenja, bio bi to neki manju broj”, kaže Dunjić.

U Ministarstvu pravde vjeruju da će zakonom o amnestiji i uštedjeti jer jedan osuđenik dnevno državu košta 100 maraka. Posebno su veliki troškovi kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti osuđenih lica. Trenutno u zatvorima u Republici Srpskoj kaznu izdržava oko 750 osoba, njih 585 su osuđeni pred sudovima Republike Srpske. U zavisnosti od krivičnog djela neki od njih uskoro bi mogli da se nađu na slobodi zahvaljujuću upravo Zakonu o amnestiji.