Veliki srpski rodoljub doktor Miodrag Lazić upisao se u knjigu vječnosti, prije svega kao veliki čovjek i humanista, a Srbi treba da budu ponosni jer su takvu ljudsku veličinu imali kao saborca u stvaranju otadžbine Republike Srpske, rekao je danas predstavnik Sabranja "Baštionik" iz Banjaluke Predrag Adamović.
Adamović je prije molitvenog pomena, koji je služen u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci povodom četrdeset dana od upokojenja doktora Lazića, istakao je da je doktor Lazić liječio i operisao tokom rata ranjenike i bolesnike ne pitajući kojoj vojsci niti kojem narodu pripadaju.
"NJegova požrtvovana ljubav prema otadžbini i rodu treba da bude primjer i uzor svima nama kako se voli svoj narod i kako se radi za svoju državu. To nam je i obaveza da sjećanje na doktora Lazića prenesemo na buduća pokoljenja", rekao je Adamović novinarima.
On je podsjetio i da je "Baštionik" doktoru Laziću prije dvije godine dodijelio povelju "Srpski rodoljub" za njegovu požrtvovanu ljubav prema srpskom rodu, za njegovu ulogu u spasavanju života i dobrovoljno učešće u stvaranju Republike Srpske.
"Koliko je doktor Lazić bio istinski rodoljub pokazao je i svojim odlaskom iz ovozemaljskog života", rekao je Adamović, podsjetivši da iako je bio u rizičnoj kategoriji dobrovoljno je išao i liječio zaražene virusom korona, da bi na kraju i umro od posljedica infekcije ovim virusom.
Molitvenom pomenu prisustvovao je i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić.
Čuveni srpski hirurg Miodrag Lazić /65/ preminuo je 14. aprila u Nišu od posljedica virusa korona, a sahranjen je 18. aprila na niškom Novom groblju.
Tokom svoje karijere spasio je mnogo života tokom ratnih devedesetih godina prošlog vijeka.
Lazić je pred smrt poručio da želi da bude ispraćen sa pjesmom "Marš na Drinu".
Na poziv naroda Srpske Krajine u julu 1991. godine otišao je kao hirurg dobrovoljac i godinu dana radi u ratnim bolnicama u Dvoru na Uni, u Glini i Kostajnici. Sa borcima je učestvovao u prodoru koridora.
Kao dobrovoljac, u septembru 1992. godine, došao je u ratnu bolnicu Koran u Pale. Poslije mjesec dana, kao šef hirurške ekipe, otišao je na Ilidžu i radio u ratnoj bolnici "Žica" u Blažuju.
Kao jedini hirurg za stomak i grudni koš radio je skoro dvije godine na prostoru najšireg ratišta Republike Srpske - Srajevsko-romanijske regije koju je činilo pet opština sa više od 100.000 stanovnika.
Sa nekoliko hirurga, ljekara opšte prakse i srednjeg medicinskog osoblja primjer je herojstva "ljudi u bijelom". Sjećanja iz rata zapisao je u knjizi "Dnevnik ratnog hirurga", koju je objavila Novinska agencija Republike Srpske - SRNA.
O doktoru Laziću snimljen je dokumentarni film "Dnevnik ratnog hirurga", autora Siniše Grabeža u produkciji Televizije Republike Srpske.
Za rad doktora Lazića u Republici Srpskoj, NJegova svetost patrijarh srpski Pavle odlikovao ga je Ordenom svetog Save.
Na Dan Republike 2016. godine tadašnji predsjednik Srpske odlikovao je doktora Lazića Krstom milosrđa za nesebično zalaganje i žrtvovanje u zbrinjavanju stanovništva tokom ratnih sukoba devedesetih godina prošlog vijeka.
