Narednih dana očekuje nas novi vreli talas koji nam stiže iz Afrike.
Bez obzira na povremena kratkotrajna osveženja i manja zahlađenja, prema poslednjim prognozama meteorologa, imaćemo produženo ljeto sve do kraja septembra, a vjerovatno i u oktobru.
Haron, afrički anticiklon, dolazi nam ove nedjelje i donosi avgustovske temperature, koje će u utorak i srijedu biti od 30 do 34 stepena. Najtoplije će biti u Vojvodini i Mačvi, a najtopliji gradovi Sombor, Loznica i Leskovac.
Ovo potvrđuje i Marko Čubrilo, uz opasku da će "noći i jutra uglavnom biti prijatno sveži, a dani vrlo topli uz maksimume koju su za pet do devet stepeni iznad prosjeka".
"Takav trend će se nastaviti sve do četvrtka. Tada se očekuje premiještanje slabog, hladnog, fronta koji će nam donijeti prolazno naoblačenje uz pojavu lokalnih grmljavinskih pljuskova, ali se jači pljuskovi i obilnije padavine uglavnom ne očekuju i biće dosta oblasti gdje padavina neće ni biti. Vjetar u utorak i srijedu južni i jugoistočni, a zatim u okretanju na umjeren, lokalno i pojačan, sjeverozapadni", istakao je meteorolog Čubrilo.
Prema njegovim proračunima, oko 19. septembra postoji signal za moguće prolazno osvježenje, dok bi u posljednjoj dekadi septembra ponovo trebalo biti barem malo toplije od prosjeka, ali uz češću pojavu kiše i pljuskova.
"Sumirano, nastavlja se neobično topao septembar i gotovo je sigurno da će ovaj mesec biti znatno topliji od prosjeka, a za sada djeluje da će oktobar često donositi temperature iznad prosjeka. Naravno, neće više biti ovako toplo, ali će maksimumi često biti oko 20 stepeni Celzijusa",istakao je Čubrilo.
Pijavice kod nas sa brzinom do 200km/h
Visoke temperature u septembru, od preko 30 stepeni, nisu ipak naučna fantastika, iako su znatno iznad prosjeka. Kako su ranije objelodanili iz RHMZ, jedna od najtoplijih bila je 1946. godina, kada su veoma visoke temperature zabilježene od 6. do 9. septembra, a najviša dnevna temperatura tog 9. septembra bila je na granici 42 stepena.
"Nije da se nije dešavalo ovako toplo vrijeme. Prosječne maksimalne temperature za Beograd za prvu dekadu septembra su između 24 i 26 stepeni", rekao je ranije Goran Mihajlović iz RHMZ.
Osim produženog, bonus ljeta koje je pred nama, ove godine imali smo i iskustva sa superćelijskim olujama.
Kako je istakao naš poznati meteorolog Nedeljko Todorović "taj termin je poznat odavno, ali nije bilo zastupljen u medijima".
"Jednoćelijske oluje imaju životni vijek oko 50 minuta, dok superćelijske mogu trajati od nekoliko sati do jednog dana, i nose sa sobom jak vetar i vremenske nepogode. Kod nas te pijavice dostižu brzinu do 200 kilometara na sat, što je za Ameriku uobičajeno. Posljednje nevrijeme u Beogradu nije bilo propraćeno pijavicom, ali je nevrijeme u Bačkoj imalo pijavicu što potvrđuju i snimci sa lica mjesta", rekao je Todorović.
On je istakao da u toku 2022. godine nije bilo zabilježenih slučajeva pijavica na prostoru Srbije, dok se 2021. godine jedna dogodila na planini Tari.
Uz superćelijske oluje prijeti nam i omega blok
Strani meteorolozi su nakon poslednjeg velikog nevremena u Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj kao krivca navodili - omega blok, fenomen koji se pojavljuje kad nastanu polja visokog pritiska. Ona su najčešća na prelazu iz ljeta ka zimi, jer se staraju o ujednačavanju temperature između tropskih i polarnih regiona.
Meteorolog Ivan Ristić je objasnio da je početkom septembra došlo do promjene meteorološke situacije - da je bilo velikih vrućina i požara, a zatim je uslijedio razvoj visinskih ciklona i tamo gdje je ljeto bilo svježe sa puno kiše, došlo je do porasta temperature.
"Fenomen se zove omega blok zato što visinske meteorološke mape, odnosno, geopotencijal na 500 milibara, izgleda kao slovo omega. Imali smo dva visinska ciklona, jedan nad Španijom, drugi iznad Grčke, u Jonskom moru, i afrički anticiklon. To je taj greben, potkovica, slovo omega", rekao je Ristić za Kurir TV.
On je objasnio da su ovogodišnje vremenske neprilike nastale zbog povećane temperature mora što je rijetka pojava.
"Nema pravila kada će se javiti omega blok sistem, a sada kada se javio imamo problem jer imamo dva jaka ciklona, i zato je bilo toliko padavina, dok je u središtu "potkovice" toplo. U pitanju je rijetka pojava, nije standardna i nije vezana za godišnja doba. Važno je pomenuti topli vazduh iz zapadne Evrope koji prave rekordne temperature za ovu godinu", objašnjava Ristić.
Prvi snijeg u gradovima moguć u novembru
Prema sezonskoj prognozi RHMZ, srednja sezonska temperatura vazduha ove jeseni biće iznad prosjeka, sa odstupanjem do jednog stepena.
"Vrijednosti srednje sezonske temperature vazduha od 11 do 14 stepeni, u višim predjelima od 6 do 10. Broj ljetnjih dana (sa temperaturama 25 i više stepeni) od 13 do 20 u nižim predjelima, a na planinama do četiri dana. Broj mraznih dana (temperatura da se spusti ujutro ispod nule) u nižim predjelima od šest do 18, a na planinama od 20 do 30 dana ",stoji u prognozi RHMZ.
"Jesenja količina padavina iznad prosjeka, od 150 mm do 230 mm, u brdsko-planinskim predjelima do 290 mm. Broj kišnih dana od 25 do 40, a u brdsko-planinskim predjelima do 50", dodali su iz RHMZ.
Podsjetimo, još pre nekoliko nedjelja Marko Čubrilo je nagovijestio da ćemo u oktobru imati period Miholjskog ljeta, ali i da je moguć snijeg već u novembru.
"Novembar bi trebalo da bude malo hladniji od prosjeka i postoji vjerovatnoća da bi krajem mjeseca na planinama, a možda i u nizijama, mogao da nas dočeka prvi snijeg. Iako će jesen pred nama biti malo toplija od prosjeka u prva dva mjeseca, čeka nas malo hladniji novembar", zaključuje Čubrilo.
