Sa Institutom za javno zdravstvo i Ministarstvom zdravlja analizirali su kvalitet, uglavnom, brze hrane ali i mjesta na kojima se takva hrana prodaje na području Banjaluke. Bez obzira da li je u pitanju slano ili slatko, nije preporučivo svakodnevno jesti brzu hranu. 

"Domaći kolači koji se prodaju na takvim mjestima imaju jedan kolač, ima više transmasti nego što je to za preporučen dnevni unos", kaže Amela Lolić, pomoćnik zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske.

Ako vas termin trans masti zbunjuje, riječ je o masnim kiselinama koje se nalaze, uglavnom, u prženoj prerađenoj hrani poput čipsa ili kokica. Te masti su vještački proizvedene i služe kao konzervans.

Zahvaljujući njima, čips ili pomfrit mjesecima mogu da stoje a da ne promijene boju, oblik ili ukus. Sručnjaci kažu da treba povesti računa šta se jede. 

"Ne možemo reći da je nezdrava nego da je nutritivno izmijenjena, da ne odgovara preporukama standardnim za odraslu populaciju, djecu. Ona nije zdravstveno nebezbjedna, ona je nutritivno energetski gusta", kaže Dragana Stojisavljević iz Instituta za javno zdravstvo.

I zato hrana bogata trans mastima može da napravi probleme. Srčane bolesti, dijabetes i razna druga oboljenja mogu da budu rezultat prekomjernog unosa soli i transmasnih kiselina. Niko ne bi trebalo da dnevno unese više od pet grama soli, što sa Banjalčanima nikako nije slučaj, pokazalo je istraživanje. 

"U današnje doba hrana koju jedemo povezana je sa mnogim bolestima od kojih bolujemo tako da unos soli je jako bitan, jer nam podiže krvni pritisak ali postoje i drugi sastojci koji su bitni kao što su masne kiseline", kaže Žoao Breda, rukovodilac Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije. 

Jako je bitna i higijena mjesta na kojima se prodaje brza hrana. Jasno je da nije baš zdrava ali je ukusna, pa kad već hrlimo da je kupujemo i jedemo onda je dobro znati da su sva prodajna mjesta obuhvaćena istraživanjem prošla higijenske testove.