Riječ je o nadoknadi koja je definisana Pravilnikom o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike Srpske. Pod ostalim šumskim proizvodima se podrazumijevaju samonikle šumske biljke, kao i proizvodi životinjskog porijekla i proizvodi nežive prirode.

Vrijednost naknade uplaćene od strane komercijalnih sakupljača u 2021, prema podacima iz “Šuma RS”, iznosila je 100.000 KM, što je pet puta više u odnosu na godinu ranije, kada je po tom osnovu prikupljeno 20.000 KM.

U "Šumama" za "Glas Srpske" kažu da uvođenje reda u oblast korišćenja ovih proizvoda podrazumijeva da proizvođači ostale šumske proizvode mogu koristiti, ali u skladu sa važećim zakonom.

"Komercijalni sakupljači su prepoznali opredijeljenost da se ovo pitanje zakonski reguliše. Prinos za proizvode diktira količina, a najveći prinosi su ostvareni od sakupljanja srijemuša i plodova kleke, pa je i najviše nadoknade ostvareno od tih vrsta", dodali su u "Šumama Srpske".

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Goran Zubić istakao je da je do pozitivnih rezultata došlo jer su poštovane odredbe pravilnika, koji je komercijalnim proizvođačima olakšao proizvodnju ovog prirodnog resursa.

"Vidimo efekte i pozitivne rezultate koji se ne ogledaju samo u toj naknadi, koja je pet puta veća, nego i u koristi komercijalnih sakupljača, jer smo pojednostavili procedure i njima omogućili da jednostavnije i na legalan način sakupljaju bilje", rekao je Zubić. Smatra da će biti nastavljeno tim tempom, da će prihodi "Šuma RS" rasti po tom osnovu, ali i da će komercijalni prerađivači ostvarivati bolje prihode.

"Potencijal naših šuma je dosta veliki i nije iskorišćen u potpunosti, tako da ima razloga da se na tome razvija privreda", ističe Zubić.

S druge strane, vlasnik firme "Smrčak" iz Zvornika Miladin Mijatović za "Glas Srpske" kaže da ovaj pravilnik ne odgovara ni proizvođačima ni državi, ali ni individualnom građaninu. On naglašava da se radi o jednom od glavnih izvora prihoda i dodatne zarade mnogih u Srpskoj, a posebno onih u seoskim naseljima.

"Stanovnicima koji žive na selu bez ikakvih primanja, a koji mogu time da se bave, taj posao bi obezbijedio određena primanja. Država je ta koja treba da stimuliše, a ne da uzima harač. Radi se o kategorijama sa sela koje su najsiromašniji dio ovog društva", naglasio je Mijatović. 

Sekretar u Udruženju šumarstva i prerade pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je da se radi o malim pokazateljima koji ne mogu u većoj mjeri uticati na stabilizaciju velikog preduzeća kao što su "Šume RS".

"U svakom slučaju, i ove brojke su pozitivan pokazatelj", kaže Šinik.

Inspektorat

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kažu da se dozvola za korišćenje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače dobija javnim konkursom. Ono što je ključno u tom postupku je uslov da su komercijalni sakupljači dužni da dostave listu angažovanih sakupljača i dokaz da je svaki od njih prošao obuku za sakupljanje. Pravilnik je definisao i pojedinačne sakupljače, odnosno lokalno stanovništvo koje sakuplja ostale šumske proizvode za potrebe svoje porodice. Oni mogu da sakupljaju te proizvode bez nadoknade ako se utvrdi da je količina manja od kilograma dnevno.