Načelnik Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli Suvad Dedić za "Klix.ba" kaže da je od 2014. do danas u TK zabilježen kontinuiran porast oboljelih od karcinoma pluća, a najviše dominiraju pacijenti iz Tuzle, Lukavca i Gradačca.

"Zagađenje unutrašnjeg i vanjskog okoliša ostavlja štetne posljedice po respiratorni sistem. Zbog toga imamo čestu pojavu pogoršanja hroničnosti plućnih bolesti, posebno astme, a vjerovatno i karcinoma zbg dugotrajne izložesti štetnim česticama i gasovima", kaže Dedić.

U prošloj godini u tuzlanskom kliničkom centru prijavljeno je više od 280 osoba kod kojih je dijagnostifikovan karcinom pluća.

"Najveći problem je što su oni uglavnom došli vrlo kasno, kada hiruški tretman nije bio moguć. Mogli smo ići samo na liječenje hemoterapijom i radijacionom terapijom", ističe Dedić.

Karcinom pluća predstavlja vodeći uzrok smrti u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, a među osnovnim simptomima vezanim za nastanak ove bolesti navode se kašalj i iskašljavanje, zatim bolovi u grudnom košu, otežano disanje, gušenje, opća slabost, malaksalost i gubitak tjelesne težine.

"Nas zabrinjava to što od 2014. imamo povećanje oboljelih od karcinoma pluća. U ranijim godinama uglavnom je bilo riječi o muškacima, starije dobne skupine, preko 65 godina, ali novija istraživanja pokazuju da sve češće od karcinoma pluća obolijevaju mlađi od 40 godina", kaže Dedić.

Stručnjaci u tuzlanskoj bolnici zabilježili su i povećanje oboljelih od opstruktivne plućne bolesti, pneumonije, odnosno upale pluća, astme te upale gornjih disajnih puteva.

"Na svu našu sreću tuberkoloza je u padu počevši od 2009. godine, a incidenca je svedena na 40 novih slučajeva u toku jedne godine", navodi Dedić.

On kaže da je u spektru oboljenja disajnih puteva najvažnija primarna prevencija, odnosno uklanjanje iz zagađene okoline.

"U periodu prisustva štetnih čestica i gasova u našoj sredini dobro bi bilo vrijeme provoditi na planini. Međutim, ako smo tu, vrijeme u vanjskom okruženju ne trebamo provoditi u ranim i kasnim satima kada su kotlovnice aktivne i saobraćaj najgušći. Također, potrebno je nošenje zaštitnih maski. Prevashodno moramo razmišljati i o prekidu pušenja jer ono drži u sjeni sve druge faktore rizika kada su u pitanju respiratorna oboljenja", ističe Dedić.

Statistički podaci govore da je do povećanja broja oboljelih došlo na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Mirko Stanetić iz Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za "Klix.ba" kaže da je stanje u oba entiteta podjednako složeno.

"Primjetan je broj oboljelih koji raste. Jedan dio je posljedica uznapredovale dijagnostike te sve češće otkrivamo nove bolesnike, ali tu su i faktori zagađenja vazduha prekomjernog pušenja, stresa i slično. Ovo nije trend samo u Republici Srpskoj ili FBiH, već i u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji..., odnosno svim zemljama gdje nikada nije ni započeta valjana kampanja borbe protiv pušenja", kaže Stanetić.

BiH mora ući u program rane detekcije karcinoma pluća
U narednom periodu BiH će morati ući u program rane detekcije karcinoma pluća s niskodoznim CT aparatima.

"CT je danas najdostupnija pretraga koja postoji, samo je stvar organizacije i htijenja. U nabavci ovih aparata očekujemo podršku političara i nadamo se da će se barem na ovom pitanju složiti, jer kada bismo otkrivali karcinome pluća u ranoj fazi mogli bismo govoriti o izlječenju", navodi Stanetić.

Ranom dijagnostikom bi se postiglo i smanjenje troškova liječenja pacijenata koji su, prema Stanetićevim riječima, u ovom trenutku ogromni, a opterećavaju zdravstvene fondove, bolnice, ali i porodice pacijenata.

Kada je riječ o bolničkom tretmanu pacijenata kod kojih je dijagnostifikovan karcinom pluća, ovaj banjalučki stručnjak zagovara ideju da oni u bolničkim krevetima provode što je moguće kraći vremenski period.

"Suština je da bolesnik bude u bolnici samo onoliko vremena koliko je za to zaista potrebno, a da ostali period provodi sa svojim najmilijim. Kada je u pitanju liječenje, zagovaram da se pacijenti u bolnici zadržavaju jedan do dva dana, a da ostalo vrijeme pod nadzorom i uz edukovanu porodicu ipak provode kod kuće", nastavlja Stanetić.

Prevenciji karcinoma pluća posebna pažnja je posvećena i u okviru Sedmog simpozija "Plućne bolesti" koji je u Tuzli organizovala Klinika za plućne bolesti s Udruženjem za respiratornu medicinu, Ljekarskom komorom TK i Komorom zdravstvenih tehničara TK.

Cilj simpozijuma je predstaviti problematiku dijagnostike i liječenja bolesti pluća, danas važnog i velikog zdravstvenog, socijalnog i ekonomskog problema te upoznati učesnika sa smjernicama savremenog načina liječenja.

Ovaj skup je okupio eminentne stručnjake iz porodične medicine, specijaliste i specijalizante pulmologije.