Ovo je još jedna teška godina za pčelare na jugu. Podbaciolo je skoro sve, neke biljke nisu uopšte cvjetale neke jesu ali nisu medile a onda je suša uradila svoje. Milo decenijama radi oko pčela kaže da lošiju godinu ne pamti.
"Sve u svemu loša. Jedna od najlošijih od kada sam ja u tim vodama a punih 40 godina radim oko pčela i imam pčele. Jedna od najtežih i najloših godina. Šta je podbacilo? Pa podbacilo je sve od kadulje je sve podbacilo. Bilo je nešto ali to nije kako smo očekivali barem ja", kaže Milo Vidaković, pčelar iz Trebinja.
Nešto su uspjele pčele koje su bile u Gacku jer je na proljeće tamo medila livada i lipa. Pelima i zanoveti nije ni bilo. Spase se traži u vrijesku zato su košnice preplavile sela između Bileće i Gacka. Ova travka je tamo procvjetala ali nije još dobro zamedila.
"Jednostavno oni pčelari koji su čekali pašu na jednom mjestu mislim da su jako loše prošli. Oni koji su bili mobilni i koji su pripremili svoja pčelinja društva i što bi rekli u narodu išli za pašom znači poštvali staru izreku da med na točkovima rađa oni su možda i nešto izvrcali meda. U prosjeku možemo reći da je ova godina bila jako jako loša i teška za pčelare", kaže Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje.
Potražnja za medom i dalje je ogromna. Da ga još ima sve bi se prodalo kažu pčelari a to potvrđuju i u Hercegovačkoj kući, tamo je med najtraženiji proizvod.
"Mi smo samo prošle godine otkupili preko tri i po tone meda za naše poslovne objekte. Ove godine smo već unaprijed otkupili određene kolićine kako bi se obezbijedili do sljedećeg medobranja", kaže Veselin Dutina, Hercegovačka kuća.
Ovo je treća godina koja je u Hercegovini podbacila. Normalan prosjek je 20 kilograma meda po pčelinjem društvua ovih godina se vrca ispod deset što dokazuje da su ovo teška vremena za medare. Razlog se vidi u promjeni klime.