Agonija traje već godinama, priča Miran Jošilo koji je iz Sarajeva izbjegao u Bijeljinu. Šokiralo ga je kad je saznao da je njegova imovina u jednom od sarajevskih naselja prevedena na Zavod za izgradnju kantona Sarajevo.
"Mi smo se na osnovu toga žalili. Federalana geodetska uprava je poništila njihovo rješenje kao drugostepeni organ. Kantonalni sud u Sarajevo je donio dvije presude u moju korist. Međutim, oni i dalje nastavljaju sa radovima, prave sportske centre, bazene, kafiće itd", istakao je Jošilo.
Ništa bolje nije prošao ni Ljuban Iljić kojeg je muka natjerala da ostavi sve u Smolućoj kod Tuzle. Vratio bi se tamo, kaže, da postoji bilo koji način.
"U Smolućoj je to sve porušeno. Isječene i šume i voćnjaci i sve. Ali, mi bi se opet vratili na svoju imovinu. Nek nam naprave kuće pa šta bude. Jeste da je to teško, mi smo ovdje 20 godina.. ali, ipak, čovjek bi se na svoju imovinu vratio. Šteta je da ona propadne.. mi smo to krvavo zaradili", istakao je Iljić.
Uradili smo sve što smo mogli, kažu u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske. Uskoro će, kažu, i javnosti biti dostupni podaci koji svjedoče o mukama Srba koji su izbjegli iz Federacije. Problem je u Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije BiH po kojem putem javnog oglašavanja pozivaju vlasnike da prijave imovinu u roku od dva mjeseca.
"U najboljoj varijanti trebao bi da bude prilagođen zakonu koji važi u Republici Srpskoj. Međutim, on je sam po sebi diskriminirajući. Zato što poziv za one ljude koji trebaju da učestvuju u javnom izlaganju na nepokretnosti, tamo oni oglašavaju ljude i pozivaju javnim pozivom, a kod nas se to radi pozivanjem lično na adresu", istakao je Radovan Grajić, pomoćnim ministra za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske.
U ovoj godini Vlada Republike Srpske otvorila je kancelarije u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku, Mrkonjić Gradu, Nevesenju i Istočnom Novom Sarajevu, koje pružaju pravnu pomoć Srbima izbjeglim iz Federacije BiH. Do sada su zaprimili nekoliko hiljada prijava.
