Moderne tehnologije i pristup internetu 24 časa omogućavaju građanima da kockaju non-stop, bez obzira na to gdje se nalazili, što je uticalo na porast patoloških kockara, a stručnjaci tvrde da zavisnika sve više ima i među djecom koja iz kuće prokockaju na desetine hiljada maraka.
Dugogodišnji borac protiv patološkog kockanja i prvi čovjek novosadskog centra za edukaciju i odvikavanje od kocke "Herc tajm" Dejan Stanković kaže za "Glas Srpske" da mlade generacije tragajući za instant rješenjima koja bi ih preko noći učinila bogatim sve češće posežu za kockarskim igrama. On ističe da mu se za pomoć obraćaju mnogobrojni građani Srpske, navodeći da je najmlađa osoba imala 15 godina.
“Mnogo mladića zatraži pomoć u 18. godini, a kada ih pitam koliko dugo kockaju, vrlo čest odgovor bude pet i više godina, što je porazno. Zbog poremećenih vrijednosti i sistema u kojem se cijeni samo materijalno, oni kockaju da bi imali više para, a dostupnost telefona i interneta im omogućava da to rade non-stop. Ranije si fizički morao otići do kazina ili u kladionicu, sada sve to može iz kuće, što je ubrzalo razvoj patologije. Imamo roditelje čija su djeca napravila dug i po 30.000 KM kockajući iz svoje sobe”, priča Stanković.
Upozorava da nove generacije već sa 15 godina zapadaju u problem patologije.
“Prosječan iznos koji su ljudi prokockali i koji nam se obraćaju za pomoć je između 100.000 i 300.000 evra. A imao sam slučaj momka iz Srpske koji je iz firme svog strica uzeo 50.000 KM, sve prokockao, zbog čega je htio da se ubije, jer nije vidio izlaz”, priča Stanković.
Zbog velikog interesovanja građana iz Srpske koji su mu se obraćali za pomoć Stanković kaže da se od prošlog mjeseca u okviru banjalučkog Edukativno-razvojnog centra "Nika" izvodi njegov "Herc" program odvikavanja od patološkog kockanja.
Psiholog u pomenutom centru Danijela Jokanović ističe da ih građani već pozivaju, interesuju se kako izgleda program, kako teče proces odvikavanja i koliko traje.
“Svijest ljudi o problemu patološkog kockanja je na niskom nivou i mi nastojimo da ljudima objasnimo da patološko kockanje nije bezobrazluk, nije faza, hir, niti egocentrizam i zabava, nego bolest iz spektra poremećaja impulse - ponašanja, klasifikovana od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Roditelji treba da znaju da se starosna granica spušta, da sve više mladih i djece ima problemom te da je zavisnost sve jača i eksplozivnija, sa ogromnim rušilačkim dejstvom”, kaže Jokanovićeva dodavši da se na sajtu "ulog.ba" i društvenim mrežama "Herc tajm Banjaluka" mogu pronaći korisne informacije o problemu kockanja.
Da je kocka sve ozbiljniji problem u društvu smatra i banjalučki psiholog u Psihološkom savjetovalištu "Ipostasis" Branislava Popović, gdje takođe pružaju podršku patološkim kockarima.
“Iako nemam objektivne pokazatelje, iz prakse je vidljivo da već duže vrijeme postoji veliki broj zavisnika i velika potreba za podrškom, kako mlađim tako i starijim građanima. Moj utisak je da za ovu vrstu problema nema dovoljno podrške u našem društvu. Fali nam specijalizovani centar, ustanova ili možda neko udruženje koje bi se bavilo isključivo tom problematikom gdje bi podrška bila kompletna, sa određenim programima”, rekla je Popovićeva za "Glas" i dodala da su njeni najmlađi klijenti mahom srednjoškolci, dok ozbiljne, kompleksne probleme uglavnom imaju zreli ljudi, u pedesetim godinama života.
Razorene porodice
Dejan Stanković navodi da kocka razara mnoge porodice u daleko većem broju nego što javnost može da zamisli.
“Kocka sa sobom nosi nasilje u psihičkom, fizičkom, ali i ekonomskom smislu. Mnogi prodaju stan, kuću, sve što imaju, a pomoć zatraže tek kada budu na rubu siromaštva”, kaže on.
