Jasan je i razlog zbog kojeg je baš ta lokacija u opticaju.

"Broj naseljenih osoba po kvadratnom kilometru im je bio osnovni parametar zašto su odabrali tu lokaciju. Nisu gledali da s druge strane Une živi i u RS i u FBiH preko 230 hiljada stanovnika koji se bave isključivo poljoprivredom, pčelarstvom, uzgojem zdrave hrane, stočarstvom i da je rijeke Una i vodozahvat vode za piće u određenim opštinama", kaže Golićka.

Na pet urgencija iz Republike Srpske, Hrvatske vlasti odgovorile su u dvije rečenice. Najsvježiji primjer mehanizma odbrane je nedavno proglašenje Parka prirode “Una” koji graniči sa Nacionalnim parkom prirode u Federaciji. O tome, ali i o svim ostalim aktivnosti ministarstva, Golićeva je upoznala ministra inostranih poslova BiH u tehničkom mandatu Igora Crnatka koji sutra odlazi u Beč na konferenciju Međunarodne agencije za nuklearnu energiju. 

Iznošenje jasnih i jakih argumenata koji će osporiti namjeru Hrvatske, planovi su Crnatka. 

"Mi smo u prilici da u ovom slučaju ponudimo čvrste argumente, činjenice koje idu u našu korist, da ponudimo jedno vrlo konkretno i detaljno obrazloženje zašto to odlagalište ne treba da bude na Trgovskoj gori. Ne treba da bude tu gdje će ugroziti stotine hiljada ljudi, gdje će ugroziti stanovništvo RS i Federacije, nego treba da se nađe neko bolje rješenje", kaže Crnadak. 

Bolje rješenje je po mišljenju BiH, ali i Slovenije koja je to predložila, odlaganje u naselju slovenačke opštine Krško gdje je nuklearni otpad i nastao. O istom problemu bilo je riječi i u Novom Gradu gdje su se sastali ambasador BiH u Zagrebu Aleksandar Vranješ i načelnik opštine Miroslav Drljača. 

Naše aktivnosti će uslijediti nakon sastanaka ministara Hrvatske i Slovenije, onda kada budemo upoznati sa njihovim konačnim stavom. Sada je preostalo samo iščekivati 30. septembar – dan kada će biti poznat zvaničan stav Vlade Hrvatske o tome da li je Trgovska gora, odnosno Čerkezovac, lokacija na koju oni žele odložiti nuklearni otpad.