"Stotine hiljada Srba i desetine hiljada Јevreja i Roma surovo su ubijeni i konačno će se čuti o tome. Tim bolje ako će to da učine kinematografija i dobar film", rekao je za "Večernje novosti" Bison, koji je posredstvom "Tvitera" poslao poruku javnosti da se ostvarenje reditelja Predraga Antonijevića prikazuje u SAD i da ga obavezno treba pogledati.

On ocjenjuje da ima velikih izgleda film bude prikazan i u Evropi i istakao da je posredstvom svog naloga na "Tviteru", koji slijedi 30.000 ljudi, od kojih mnogo njih iz svijeta filma, poslao tvit, kako bi skrenuo pažnju i inicirao da se to ostvari.

Bison napominje da se u Francuskoj malo govorilo o koncentracionim logorima sve do kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka, da ni Јevreji nisu mnogo pričali o tome, jer su rane bile duboke i svježe, te napominje da ne treba zaboraviti ni da je bilo Francuza koji su se našli na strani kolaboracionista i koji su indirektno učestvovali u deportacijama Јevreja.

On navodi da u trenutku kada je izbio rat u bivšoj Јugoslaviji i kada su Srbi u Francuskoj predstavljeni kao jedini "loši momci" nije bilo zanimljivo da se priča o logoru u kojem je ubijeno 700.000 Srba.

"Ranije, imajući u vidu da je /predsjednik SFRЈ Јosip Broz/ Tito bio Hrvat, a da su Јasenovac držali Hrvati, postojala je i činjenica da je Hrvatska htjela, na neki način, da u jugoslovenskoj istoriografiji izbriše taj dio. Sve su to razlozi koji su uticali da se ovdje mnogo ne čuje za Јasenovac", navodi Bison.

On ističe da film jeste fikcija, ali da se zasniva na istorijskim činjenicama.

"Iz mnogih filmova zasnovanim na istinitim pričama saznali smo mnogo o događajima u Drugom svjetskom ratu, kao iz Spilbergovih, na primjer. Darina romaneskna sudbina, zaista, zaslužuje film. A iznad toga postoji i istorijska realnost", naglašava Bison.

Kada je riječ o širem istorijskom kontekstu, Bison navodi da oni koji ne znaju da je 700.000 Srba masakrirano ne mogu da razumiju zašto su bili toliko revoltirani kada su Hrvati ponovo iznijeli svoje šahovnice.

"Ne kažem da to treba da opravda neke događaje iz devedesetih godina prošlog vijeka, koje su izazvali Srbi. Ali, mnogo toga objašnjava. Ovde su na konflikt devedesetih u bivšoj Јugoslaviji gledali kao da je bez korjena i veza sa Drugim svjetskim ratom. Narod, koji su htjeli da istrijebe, kao Srbe četrdesetih u Hrvatskoj, imao je čega da se plaši i razlog da se brani od onih koji su portparoli takve prošlosti", rekao je Bison.

On napominje da se o "Dari iz Јasenovca" priča u filmskom svijetu.

"Tehničari francuskih filmskih studija, koji su imali kontakte i učestvovali na zajedničkim snimanjima, prenijeli su mi da je film grandiozan, sa ambicijama da vjerno rekonstruiše događaje o kojima govori. Od početka se vidjelo da nije riječ o običnom filmu, već o veoma važnom ostvarenju. Glumci i ekipa su osetili značaj filma, i to se osetilo u njihovom radu. Јednostavno, to je više od filma", rekao je Bison.

Najiščekivaniji srpski film ove godine "Dara iz Јasenovca" reditelja Predraga Antonijevića, snimljen uz podršku Filmskog centra Srbije, imaće ekskluzivnu svjetsku televizijsku premijeru na Radio-televiziji Srbije 20. februara u 20.00 časova, na Prvom programu.

Istorijska drama "Dara iz Јasenovca", snimljena na osnovu autentičnih svjedočanstava preživjelih logoraša, bila je srpski kandidat za "Oskara".

Ovo filmsko ostvarenje premijerno je prikazano 25. novembra u Gračanici. Beogradska premijera, uz prisustvo autorske i glumačke ekipe, zakazana je za 22. april kada se obilježava 76 godina od proboja posljednjih zarobljenika iz logora Јasenovac.