"Ono što predstoji u nekoj bližoj budućnosti svakako je završetak krovnog pokrivača gdje mislimo i na krstove i postavljanje samih krstova na hram i dalji završetak kompletnog hrama što nam je cilj da uradimo u naredne dvije godine. 2020. godine naša Eparhija proslaviće 800 godina svog postojanja", istakao je Branislav Rajković, đakon u Mostaru. 

Saborni hram zidan je skoro na isti način kao i prvi put 1873. godine. Već je obezbjeđen dio bakarnog krova, stiglo je i sedam krstova, poklon Rudnika i termoelektrane Ugljevik. Više od osamdeset odsto utrošenog novca, obezbijedili su Republika Srpska i Srbija. Tempo sljedećih radova zavisiće od priliva novca i donacija.

Za obnovu Sabornog hrama u Mostaru do sada je utrošeno devet miliona maraka, za nastavak i završetak svih radova biće potrebno još toliko. Planirano je da sve bude završeno za dvije godine. 

Zajedno sa obnovom saborne crkve Svete Trojice, obnavlja se i jača zajednica mostarskih i Srba iz doline Neretve. Malobrojni Srbi kažu da hram daje dodatnu sigurnost, ali i snagu.

"Svakako da u svakom Srbinu budi posebne emocije i nekako kada se probudite ujutru i vidite Saborni hram onda imate snage da i taj dan radite na poboljšanju uslova za živjenje Srpske zajednice i svaki svaki čovjek jednostavno doživljava neku posebnu vrstu snage", istakao je Radislav Trbić, predsjednik Udruženja "Gusle" Mostar. 

Od prijeratnih trideset hiljada, sada u gradu na Neretvi živi svega pet hiljada Srba. Saborna crkva Svete Trojice bila je najveći pravoslavni hram na Balkanu, a zapaljena je i minirana 1992. godine.