Selma Kunosić rođena je u Zvorniku, odrasla u Tuzli gdje je završila Mašinski fakultet. Zahvaljujući stipendiji koju je dobila kao jedan od najboljih studenata stigla je do Češke, gdje je njen rad i trud nagrađen – postala je zaštitno lice poznatog automobilskog brenda Škoda – ne kao model, već žena koja radi na izradi četverotočkaša.
Škoda Octavia koja je izašla prošle godine
Za UNU kaže da joj je ponuda da radi za automobilski brend Škoda bilo ostavrenje svih snova.
"U tom trenutku sam bila još uvijek student druge godine magistarskog studija i zajedno sa završetkom studija završavala je i moja viza u Češkoj. I imala sam opciju ili da nađem posao, da ostanem u Češkoj ili da se vratim u BiH. Sama sam sebi tada rekla pokušaću upasti u Škodin trening program, ako upadnem ostajem, ako ne upadnem vraćam se. I to mi je, na sreću, upalilo", ispričala nam je.
Dodala je da je njen prvi projekt bila Škoda Octavia koja je izašla prošle godine.
Pojašnjava da većinu automobila koji se danas voze rade pet godina ranije.
– Radila sam na ovoj novoj Octaviji već pet godina. To je jednostavno izvanredno", istakla je.
Prema njenim riječima, trenutno radi na poziciji IT sistema inženjera za kontrolu kvalitete.
"Moj tim je zadužen za my Audi portal i my Audi app. Kada neko ko vozi Audi želi da se loguje na protal i da vidi stanje svog automobila moj tim je zadužen da sve to funkcioniše kako treba", pojasnila je.
Žena u automobilskoj industriji i nije svakodnevna pojava, pa Selma na pitanje kako je biti žena iza haube odgovara da se zadnjih godina mijenja stereotip da je ovo muška industrija.
"Kada sam ja došla u Škodu bila sam jedna od par žena u tehničkom razvoju. Kada sam odlazila iz Škode taj broj je porastao. Mislim da se sve više mladih djevojaka odlučuje da studira neko tehničko usmjerenje i mislim da mi polako i preuzimamo i ulazimo više u poslove za koje su u prošlosti bili zaduženi muškarci", ispričala nam je.
Dodaje da će i žene u BiH uskoro moći doći do takvih prilika.
Znam kako je bilo i kako je sada
"Mislim da se u BiH situacija popravlja. Znam kako je bilo kad sam ja studirala u Bosni, znam kako je sada", naglasila je.
Upitana da pošalje poruku mladim ljudima u BiH, Selma kaže da je ulaganje u znanje jako bitno.
"To ću uvijek vrlo rado ponoviti. Ulaganje u znanje nikada nije uzaludno i ukoliko ne uspijete svoje znanje iskoristiti tu gdje jeste, vrata svijeta su vam širom otvorena", poručila je.
Na pitanje fali li joj Bosna i Hercegovina, Selma kaže da se ona nalazi u specifičnoj situaciji
"Iz BiH nisam otišla zato što sam bila nezadovoljna. Otišla sam jer sam dobila priliku da studiram, s planom da se vratim nakon dvije godine. Nakon toga mi se pružila prilika da ostanem i ostala sam. S time hoću reci, da mene za našu domovinu i dalje vežu pozitivna osjećanja i vrlo rado tamo provodim svoje godišnje odmore. Ideja o mogućem povratku takođe nije isključena. Mislim da to sve govori", kazala je.
Govoreći o tome šta je potrebno uraditi da u BiH zadržimo mlade ljude, ističe da je kvalitet obrazovanja u BiH na visokom nivou.
"Gdje ja vidim priliku za poboljšanje jeste u davanju mogućnosti studentima za industrijskom praksom, čak i mogućnosti za razmjenu u nekim od evropskih firmi. I naravno što dolazi kao logički zaključak, dovoljno kvalitetnih poslovnih prilika u kojim se pokazuje da se cijeni sav onaj trud koji su studenti uložili tokom školovanja", ističe Kunosić.
Uvela bi BiH u Evropsku uniju
Kaže da bi, kada bi mogla birati jednu stvar, uvela bi BiH u Evropsku uniju.
"Moj primarni cilj nije samo da podijelim znanje, već i da podijelim svoje iskustvo, da približim mladim ljudima u BiH da to što sam ja postigla mogu postići i oni uz vrlo malo truda i rada", smatra Selma.
Za kraj, kaže da je najbolji automobil onaj koji služi svrsi za koju je kupljen.
Nažalost, loša ekonomska situacija je primarni razlog zašto BiH masovno napuštaju njeni građani.
Prema dostupnim podacima, više od dva miliona bh. građana živi van matične države. Možda i najveći gubitak jeste odlazak mladih, koji u inostranstvu prave uspjehe kojima se ponosi nacija.
Paradoksalno pitanje je, jesu li taj uspjeh mogli napraviti u BiH.
