Baš kada je svjetska automobilska industrija krenula na dug put da se vrati u normalu nakon pandemije, razorni rat donosi čitav niz novih problema.
Rat u Ukrajini nanio je novi udarac proizvođačima automobila u Evropi, koji se inače već bore sa problemima koje je donijela pandemija korona virusa i sa globalnom nestašicom čipova.
Baš kada je svjetska automobilska industrija krenula na dug put da se vrati u normalu nakon pandemije, razorni rat donosi čitav niz novih problema.
Invazija je ugušila snabdevanje kompletnih električnih instalacija proizvedenih u Ukrajini, primoravajući njemačke proizvođače automobila da privremeno zatvore fabrike dok čekaju kritični dio.
Najveće probleme stvara nestašica komponenti koje su se proizvodile u Ukrajini, ali i manjak ili rekordno poskupljenje sirovina koje su nabavljane iz Rusije.
Glavna komponenta u automobilskoj industriji koja dolazi iz Ukrajine su kablovski snopovi, organizovani svežnjevi velikog broja žica koje su glavni prenosnik struje i informacija u vozilu.
Evropski proizvođači iz Ukrajine uvoze 7 do 11 odsto tih kablovskih svežnjeva, a već i prije izbijanja rata počeli su da traže alternative za ukrajinske kablove.
Međutim, da bi ti alternativni snabdjevači, na primjer iz sjeverne Afrike ili sa Zapadnog Balkana, mogli u popunosti da usvoje proizvodnju i ispune standarde evropske automobilske industrije, biće vjerovatno potrebno tri do šest mjeseci, rekli su za EURACTIV predstavnici Evropske asocijacije snabdjevača automobilske industrije (CLEPA).
Prijeti nestašica mikročipova
U Ukrajini ima sedam proizvođača koji snabdijevaju evropske proizvodjače automobila, a više od 30 evropskih snabdjevača automobilske industrije ima svoje pogone u Rusiji.
Probleme sa proizvodnjom već imaju najveće evropske automobilske marke. Prema pisanju lokalnih medija, pogon njemačkog Audija u mađarskom djeru očekuje da će se suočiti sa veoma ozbiljnim teškoćama. Predstavnici kompanije za EURACTIV nisu željeli da komentarišu već su rekli da će rukovodstvo firme uskoro objaviti detalje.
Pogonu Suzukija u Mađarskoj, u Estergomu, obustavio je izvoz vozila u Rusiju, na čijem je tržištu prodavano oko 10 odsto godišnje produkcije.
U Kečkemetu, u centralnoj Mađarskoj, svoje proizvodne pogone ima Mercedes Benc, koji takođe ima probleme sa snabdjevačima i, kako je rečano za EURACTIV pokušava da „seli dijelove proizvodnje“ unutar postojećeg lanca snabdjevanja.
Mercedes Benc probleme pokušava da riješi i promjenom plana smjena, ali se nada da neće morati da uvodi skraćeno radno vreme.
Sa druge strane, BMW, očekuje da će do 2025. izgraditi novi pogon za proizvodnju električnih automobila u Deberecinu, i tvrdi da rat u Ukrajini nema uticaja na snabdevanje te lokacije.
Situacija nije mnogo bolja ni u susjednoj Slovačkoj. Predstavnici slovačke asocijacije proizvođača električnih automobila ukazuju da cijena sirovina ključnih za proizvodnju baterija za e-vozila obara sve rekorde. Kao primer navode da je litijum od januara poskupeo 100 odsto, a da je slično i sa kobaltom i sa niklom, koji se uglavnom uvozi iz Rusije.
Rusija kao izvoznik paladijuma
Rusija je i jedan od najvećih izvoznika paladijuma koji se koristi u proizvodnji motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Oni ipak vjeruju da to neće poremetiti dugoročni trend elektrifikacije vozila.
Češka automobilska industrija, koja je zaslužna za oko 9 odsto BDP, suočava se takođe sa ozbiljnim rizicima za rast.
Jedno istraživanje strukovne asocijacije, pokazalo je da je oko polovina češke automobilske industrije pogođena invazijom Rusije na Ukrajinu, a da se trećina već suočava sa nestašicama sirovina ili dijelova potrebnih za proizvodnju.Više od petine rješava logističke probleme koji su nastali zbog rata.
Čak i Rumunija, koja je 2002. izvozila više kablovskih svežnjeva od Ukrajine, suočava se sa problemima u drugim oblastim. Glavni pogon Dacie i njena fabrika šasija na nekoliko dana su obustavile proizvodnju zboog nestašice delova iz Renoove fabike u Rusiji.
A nestašice su se proširile i na zapad Evrope, pa je Reno u svojoj fabrici motora u Kleonu, u Farncuskoj, pribjegao skraćenom radnom vremenu zbog nestašice komponenti koja se pripisuje ratu u Ukrajini.
U Španiji, gotovo 90 odsto članica klastera automobilske industrije već osjeća znatan uticaj rata, pokazalo je najnovije istraživanje koje je prenijela agencija EFE.
(Telegraf Biznis/Foto:Pixabay)