Cijena mu je sve veća, a u kvalitet baš i niste sto odsto sigurni. Tako bi se, u najkraćem, mogla opisati situacija sa pogonskim gorivima u BiH čija je kontrola podijeljena na više institucija.
Podatak da se, iz godine u godinu, uvozi sve veća količina baznih ulja o čijoj daljoj upotrebi nema precizinih podataka, ostavlja sumnju da se ova supstanca ponekad miješa sa dizelom i benzinom, zbog čega "deblji kraj" izvlače vozači.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine je uvezeno nešto više od 17 hiljada tona baznih ulja i drugih sličnih supstanci vrijednih oko 46 miliona maraka, što je oko sedam hiljada tona više u odnosu na 2018. godinu. Rast uvoza ove robe još je izraženiji kada se uporede podaci iz 2010. godine, kada je u BiH uvezeno oko osam hiljada tona, čija je vrijednost bila 17 miliona maraka.
Iz Uprave za BL portal kažu da je prošle godine registrovano nekoliko nepravilnosti prilikom uvoza baznih ulja.
“Carinska laboratorija je zaprimila 22 uzorka deklarisana kao bazno ulje i u tri slučaja je utvrđeno da se radi o motornim i hidrauličnim uljima, odnosno uljima kojima su dodati aditivi”, kaže portparol UIO Ratko Kovačević, koji dodaje da “službenici Uprave ne idu u kontrole po benzinskim pumpama, jer nadležnost za kontrolu kvaliteta tečnih naftnih goriva imaju tržišni inspektorati koji su na nivou entiteta”.
Takođe, osim uvezene količine i vrijednosti, kao i kontrole i uzorkovanja prilikom uvoza, Uprava za indirektno oporezivanje nema podatke kako se dalje koriste bazna ulja nakon ulaska u BiH. Podataka o tome nema ni u Inspektoratu Repuiblike Srpske iz kojeg navode da je njihova tehnička inspekcija zadužena za kontrolu goriva na pumpama u Srpskoj. Kontrola se, kako kažu, obavlja putem laboratorijskih analiza koje se vrše u akreditovanim laboratorijama.
"U 2022. godini uzeto je 2.115 uzoraka za laboratorijsku analizu kvaliteta goriva. Nakon izvršenih analiza, u 23 slučaja ili 1,09% utvrđena su odstupanja u odnosu na parametre definisane Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva. Riječ je o 20 neusaglašenih uzoraka dizel goriva i tri neusaglašena uzorka goriva deklarisanog kao BMB 95. Zbog utvrđenih nepravilnosti subjektima je izdato 40 prekršajnih naloga u vrijednosti od 500.000 KM", kažu u odgovoru za BL portal iz Inspektorata.
Ipak, uvoz sve većih količina baznih ulja pod znakom je pitanja još od akcije „kolt“, koju je policija Republike Srpske sprovela 2016. godine, kada je uhapšeno 13 osoba zbog sumnje da su iz Italije i Srbije uvozili tu supstancu i prodavali je kao evrodizel na šest benzinskih pumpi u Srpskoj.
Osim nesumnjive štete koju takva mješavina može da izazove na automobilima, štetu, dobrim dijelom, trpe i budžeti. O tome svjedoči podatak da je razlika u uvoznim dažbinama između pogonskih motornih goriva i baznih ulja u tome što bazna ulja nisu akcizna roba, odnosno nisu opterećena akcizom koja za pogonska goriva iznosi od 0,30 do 0,45 maraka po litru, u zavisnosti od vrste naftnih derivata, niti putarinom u iznosu od 0,15 i 0,25 maraka po litru.
Sipanje ovako prerađenog goriva, veoma lošeg kvaliteta, izaziva ozbiljne kvarove na svim automobilima, a naročito na novijim modelima koji koriste Euro 5 i Euro 6 motore, objašnjava za BL portal urednik „AutoShop“ magazina iz Banjaluke Dejan Novković.
„Najčešće se dešava da kod novih motora, zbog korišćenja lošeg goriva, strada sistem ubrizgavanja, kao i sistem za preradu izduvnih gasova. Složeni filteri se ubrzano prljaju zbog velikog broja čestica koje nastaju nakon prerade nekvalitetnog goriva“, ističe on i dodaje da ovakvi visokotehnološki sistemi zahtijevaju korišćenje goriva visokog kvaliteta, tako da vozači moraju znati šta sipaju u svoje automobile.
Da i danas ima slučajeva „razrjeđivanja“ goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, potvrđuje i Dušan Srdić iz banjalučkog Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija".
"Imali smo nekoliko slučajeva razrjeđivanja goriva, ali ovo je ipak jako teško dokazivo i teško je vještačiti gorivo koje je tada sipano u automobi, pa su nam takvi slučajevi ipak ostali nerazjašnjeni", tvrdi Srdić i dodaje da ovakvi slučajevi nisu strani kod nas, kao i da bi bio poželjan veći stepen kontrole goriva.
Objašnjava i da je trenutni laboratorijski sistem kontrole goriva, iako veoma precizan, ipak spor i trom, kao i da bi trebalo razmotriti nove, brže sisteme kontrole goriva, koji bi imali i veći broj uzoraka.
Za razliku od Srdića, Milovan Bajić, direktor "Krajinapetrola", smatra da je trenutni sistem kontrole dobar, kao i da su kontrole i monitorinzi slučajnih uzoraka redovni.
"Dođe nam inspekcijsko tijelo, uzme uzorak, i oni tamo mjere određene parametre, to se redovno dešava", ističe Bajić u razgovoru za BL portal i dodaje da ne zna da li neko daljom preradom nešto "mulja" sa baznim uljima. Kako kaže, ranije je bilo priče da je uvoženo više baznih ulja nego što se moglo naći da je potrošeno.
(BL portal)