Pa ipak, o tom riskantnom scenariju se ponovo razmišlja.

Ako Kongres ne podigne limit za savezno zaduživanje, federalna vlada će najvjerovatnije sljedećeg mjeseca ostati bez novca i finansiranja vanrednih mjera, upozorila je ministarka finansija Dženet Jelen u pismu upućenom američkim zakonodavcima u srijedu.

Ukratko, neizvršavanje obaveza bi dovelo do ekonomske kataklizme. Kamatne stope bi skočile, udar na berze bio bi kraterski, penzioni računi bi bili nokautirani, vrijednost dolara bi erodirala, a finansijska reputacija SAD-a kao svjetske velesile bila bi narušena.

Najlakši način da se izazove finansijska kriza i uruši američka ekonomija je taj da se saveznoj vladi ne omogući servisiranje duga. To bi bila epska, neiznuđena greška, a cijenu bi platili milioni Amerikanaca, ocjenjuje televizija CNN u današnjem prilogu.

Pa ipak, o tom riskantnom scenariju se ponovo razmišlja.

Ako Kongres ne podigne limit za savezno zaduživanje, federalna vlada će najverovatnije sljedećeg mjeseca ostati bez novca i finansiranja vanrednih mjera, upozorila je ministarka finansija Dženet Jelen u pismu upućenom američkim zakonodavcima u sredu.Ukratko, neizvršavanje obaveza bi dovelo do ekonomske kataklizme. Kamatne stope bi skočile, udar na berze bio bi kraterski, penzioni računi bi bili nokautirani, vrijednost dolara bi erodirala, a finansijska reputacija SAD-a kao svjetske velesile bila bi narušena.

– To bi bio finansijski Armagedon. Potpuna je ludost čak i razmišljati o ideji da ne otplaćujemo dug na vrijeme – rekao je za CNN Mark Zandi, glavni ekonomista u agenciji Mudis Analitiks.

Zakonodavci u Vašingtonu ponovo se igraju s američkom kreditnom sposobnošću, navodi CNN i dodaje da je put za podizanje gornje granice zaduživanja neizvjestan.

Kongres u prošlosti podizao limit glasovima obje stranke, ali je lider republikanske manjine u Senatu Mič Mekonel obećao u julu da republikanci ovog puta neće glasati za to.

Izvršni direktor “JPMorgan Čejsa” (JPM) Džejmi Dimon apelovao je na zakonodavce tokom obraćanja u maju da ni ne pomišljaju da ne odobre povećanje limita, naglasivši da bi stvarno neizvršavanje dužničkih obaveza “moglo da izazove momentalnu, doslovno kaskadnu katastrofu neverovatnih razmjera i da nanese 100-godišnju štetu Americi”.

Jelenova je u pismu Kongresu konstatovala da istorija pokazuje da čekanje “do posljednjeg trenutka” na odluku o suspendovanju ili povećanju limita za zaduživanje “može naneti ozbiljnu štetu” poslovnom i potrošačkom povjerenju, povećati troškove zaduživanja na teret poreskih obveznika i naškoditi američkom kreditnom rejtingu.

– Odlaganje, koje dovodi u pitanje sposobnost savezne vlade da izvršava sve svoje obaveze, vjerovatno bi nanijelo nepopravljivu štetu američkoj ekonomiji i globalnim finansijskim tržištima – napisala je Jelenova.

Neizvršavanjem obaveza Sjedinjenih Država podrili bi se temelji savremenog globalnog finansijskog sistema.

– Mi plaćamo naše dugove. To je ono što razlikuje Sjedinjene Države od skoro svake druge zemlje na planeti –  kaže Zandi iz Mudisa i dodaje da Vašington upravo zato uživa pogodnosti jeftinog zaduživanja.

Međutim, neispunjavanje obaveza primoralo bi rejting agencije da smanje kreditni rejting SAD-a, čime bi povoljni uslovi zaduživanja bili zbrisani.

CNN podsjeća da su berze pale 2011. godine kada je zbog odluke Kongresa o ograničavanju zaduživanja, agencija Standard & Purs snizila američki kreditni rejting.

Rast troškova zaduživanja bi Vašingtonu znatno otežao finansiranje infrastrukturnog plana, borbu protiv klimatske krize ili borbu protiv budućih recesija.

A refinansiranje skoro 29 biliona dolara postojećeg duga Amerike postalo bi za toliko skuplje. Rashodi za plaćanje kamata, koji su u fiskalnoj 2020. godini iznosili 345 milijardi dolara, brzo bi nadmašili iznos koji Vašington troši na odbranu, zaključuje se u analizi CNN-a.