Prvi put u dobojaskom budžetu naći će se sredstva namijenjena organskoj proizvodnji. Iako regija ima uslove, interesa nema. Ta vrsta proizvodnje zahtijeva posebna pravila, a kada ih spoznaju, poljoprivrednuci odustaju.
„Razmišljanje je bilo prisutno, ali uvijek se dođe do razmišljanja kako te štetočine bez savremene medicine, odnosno sredstava, kako štetočine uništiti, sve priče o limunu kiselini, sirćetu, korpive pravljanje pripravakam sve to pada u vodu“, kaže voćar Stojan Prešić.
Koriste se posebna sredstva, konverzija zemljišta je od jedne do pet godina, objašnjava struka. U odnosu na konvencionalnu skuplja je 30 procenata. Ipak pretpostavke su da bi najisplativija bila stočarima.
Dragiša Marković, odjeljnje za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede RS,
„Mi to vidimo kao jednu veliku šansu BiH posebno u oblasti stočarske proizvodnje jer imamo ogromne površine tavnjaka na kojima može stoka normalno da se razvija živi i stvara određen prihod“, rekao je Dragiša Marković iz Odjeljnja za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.
Svaka vrsta proizvodnje ima posebne uslove. Sve je propisano zakonom koji Srpska ima. Nakon što ga iščitaju, proizvođači kreću u proces sertifikacije, a tu im grad nudi pomoć.
„Programom je predviđeno da grad Dobj finansira proces sertifikacije u iznsu od 10 procenata, Svakako i odgovarajuće analize u iznosu do 500 maraka i omugćavanje odlaska na jendom od sajmova koji se tiče organske proizvodnje u oznoau od 50 procenata“, rekao je Anis Husaković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu grada Doboja.
Od 700 registrovanih poljoprivrednih proizvođača na području Doboja, za sada niko nije pokazao interes da pređe na organski vid proizvodnje. Do sada je u sistemu samo jedan kozar iz Teslića.
