Guverner Centralne banke BiH Senad Softić očekuje da će ekonomski rast u ovoj godini u BiH biti kao i prethodnih - oko tri odsto, te naglašava da to nije dovoljno za poboljšanje životnog standarda.
"Za zemlju koja se može okarakterisati kao tržište u nastajanju, sa aspiracijama ulaska u EU, koje impliciraju i konvergenciju u ekonomskom smislu, rast ekonomske aktivnosti od tri odsto nije toliko impresivan da bi rezultirao osjetnim poboljšanjem životnog standarda", navodi Softić za Srnu.
Prema njegovim riječima, BiH su potrebne veće stope ekonomskog rasta kako bi građani mogli očekivati bržu konvergenciju u životnom standardu ka nivou EU, ali i zemalja regiona.
Guverner Centralne banke BiH navodi da su tokom prošle, ali i ranijih godina, stvoreni preduslovi za rast ekonomske aktivnosti u 2019.
Softić napominje da je ekonomija BiH u trećem kvartalu lani, prema prvim preliminarnim procjenama Agencije za statistiku, ostvarila ekonomski rast od 3,2 odsto u odnosu na isti kvartal 2017. godine, te rast od 0,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal.
"Posmatrajući bruto društveni proizvod /BDP/ prema ključnim kategorijama, najveći doprinos rastu ekonomije BiH u trećem kvartalu došao je od trgovine na veliko i malo, koja je porasla za devet odsto i čini više od 50 odsto ukupnog ekonomskog rasta", ističe on.
S druge strane, prerađivačka industrija zabilježila je pad, čime je rast ukupne ekonomije oslabljen.
Softić podsjeća da prerađivačka industrija čini oko 13 odsto ukupne ekonomije BiH, te predstavlja drugu najveću kategoriju u strukturi BDP-a, odmah iza trgovine na veliko i malo koja čini gotovo 14 odsto BDP-a.
"Posmatrajući BDP prema rashodovnom pristupu, sve kategorije zabilježile su rast, a najveći doprinos došao je od bruto investicija koje su uvećane za 9,8 odsto, što takođe čini više od 50 odsto ukupnog ekonomskog rasta u trećem kvartalu 2018. godine", kaže on.
U prošloj godini sprovedene su neophodne reforme, omogućen je izvoz nove robe na tržište EU, ali i na druga tržišta i stvoreni uslovi za nastavak infrastrukturnih investicija.
"Da li će ekonomska aktivnost biti intenzivirana u odnosu na dosadašnje trendove, što je svakako poželjno imajući u vidu trenutni nivo razvoja, zavisi od dinamike sprovođenja strukturnih reformi i brzine konstituisanja i načina funkcionisanja vlasti u narednim mjesecima", precizira Softić.
Guverner navodi da je ukupna zaduženost BiH oko 11 milijardi KM, te da je za ovu godinu planirana otplata spoljnog duga u iznosu od oko 826 miliona KM.
Na Federaciju BiH se odnosi 527 miliona KM, Republiku Srpsku 281 milion KM, Brčko distrikt deset miliona KM, a na institucije BiH osam miliona KM.
Softić podsjeća da su poslovi, zadaci, nadležnosti i međusobni odnosi između Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara i Centralne banke definisani bilateralnim Ugovorom o servisiranju spoljnog duga BiH.
"Prema odredbama ugovora, Centralna banka je nadležna za blagovremeno obezbjeđenje stranih valuta za plaćanje dospjelih obaveza, blagovremeno i tačno izvršenje naloga Ministarstva za servisiranje spoljnog duga, korespondenciju sa stranim bankama i kreditorima i izvještavanje o transakcijama", navodi on.
S ciljem očuvanja finansijske stabilnosti u BiH, Centralna banka osnažiće saradnju i razmjenu informacija sa agencijama za bankarstvo, ali i drugim članicama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost /SOFS/.
"Nastavićemo da unapređujemo kapacitete za efikasnije upravljanje deviznim rezervama u i dalje nepovoljnim uslovima na finansijskim tržištima, prije svega vodeći računa o sigurnosti", najavljuje Softić za Srnu.
Centralna banka će nastaviti aktivnosti na unapređenju platnih i obračunskih sistema, kao i jedinstvenog registra računa za fizička lica i Centralnog registra kredita.
"Centralna banka će i dalje usklađivati svoje statistike sa međunarodnim standardima, što će znatno doprinijeti u ispunjavanju obaveza BiH u pogledu statističkog izvještavanja u procesu EU integracija", ukazuje Softić.
