Ta cijena nije se mijenjala zadnjih 500 godina, od 1521. kad je iznosila 1 rajnski gulden.

Fugerei je staro naselje smješteno u bavarskom gradu Augzburgu u Njemačkoj i smatra se najstarijim projektom socijalnog stanovanja na svijetu. I dan danas, nakon 500 godina, svojim građanima slabijeg imovinskog stanja pruža subvencionisano stanovanje i sigurnost koju donosi krov nad glavom.

U tom naselju živi oko 150 ljudi raspoređenih u 140 stanova.

Godišnje im dođe 30 do 40 novih stanara, u zavisnosti kako stanovi postaju dostupni, a na listi čekanja trenutno se nalazi oko 80 ljudi.

To je prilika za porodice da počnu iznova

Jedan od stanovnika Fugereja je Noel Guobadia, 27-godišnjak koji tamo živi od rane mladosti. Njegova majka je bila samohrani roditelj dvojice sinova i imala je finansijskih poteškoća.

Dolazak u ovo naselje ih je, kaže, spasio.

Noel priznaje da je isprva bio zabrinut.

"To je staro naselje gdje su u to vrijeme većinom živjeli stari ljudi. Brinuo sam kako će sve to funkcionisati. Mi smo bili prva porodica s očiglednom migrantskom pozadinom. Mislio sam kako bi neki od stanovnika mogli bi biti šokirani zbog toga", ispričao je.

Osim stanova, u ovom naselju se nalaze i prostori za okupljanje čime se potiče društvena interakcija među komšijama.

"Komunikacija rješava sve. Svi zajedno znamo sjedili u 'pivskom vrtu', družimo se i pomažemo. Na primjer, pomogneš nekome namjestiti TV i uskoro kao da imaš još jednu porodicu", rekao je Noel nasmijano okružen komšijama.

Kaže da je sa 20 godina preselio u vlastiti stan u Fuggereiju, nekoliko vrata niže od majke i mlađeg brata. 

Niski životni troškovi su za njegovu, kao i druge porodice u naselju, bili prilika za novi početak.

"Ovo je prilika i za mene kao mladu osobu da se razvijam bez onog paralizujućeg stresa pokušavanja zarađivanja za stanarinu. Fugerei je uklonio jedan od mojih najvećih strahova. Ovdje sam dobio priliku živjeti s malo novca zarađenog tokom pripravničkog staža. Mogao sam se usredsrediti na sebe i početi graditi temelje za svoj život", nastavio je Noel.

Još jedna stanarka ovog naselja razgovarala je s novinarima "Deutsche Wellea".

Ilona Barber (71) u Fugereju živi posljednjih šest godina nakon što se je jedva preživljavala sa svojom skromnom penzijom.

"Za Božić sam dobila poruku da dobijam stan. To mi je bio jedan od najboljih božićnih darova", prisjetila se, prenosi "24sata.hr".

Ubrzo je sa svoja dva psa, dvije mačke i šest ptica preselila u stan od 55 kvadratnih metara koji se nalazi u prizemlju. 

Ilona povremeno radi na blagajni pored ulaznih vrata u naselje i prodaje ulaznice turistima. Naime, ovo najstarije socijalno naselje na svijetu je postalo toliko popularno ga mnogi žele vidjeti.

Novac od ulaznica jedan je od izvora prihoda za ljude koji žive tamo. Osim prodaje ulaznica, tu su i filmske večeri, druženja uz kafu...

"Cijenim solidarnost i to zajedništvo koje ovdje imamo, ali i činjenicu da više ne moramo brojati svaki cent", rekla je Ilona.

U naselju postoje i dvije socijalne radnice koje stanovnicima pomažu s birokratijom, kod rješavanja sporova među komšijama, pri podnošenju raznih zahtjeva...

"Kontaktiram sa zdravstvenim osiguravajućim društvima, medicinskim službama i često pratim ljude na razne sastanke kako bih osigurala da dobiju ono što im je potrebno za nastavak što nezavisnijeg života", objasnila je jedna od njih Doris Hercog.

Postoje specifična pravila za stanovništvo

Nije samo najamnina ostala nepromijenjena od 1521. godine, postoji još jedno važno pravilo - svakodnevna molitva. Stanovnici se trebaju moliti za utemeljitelja Jakoba Fugera tri puta dnevno, to je jedan od uslova iz ugovora o najmu koji potpisuju. Takođe, svi stanari moraju biti katolici, u protivnom ne mogu dobiti stan.

Kandidati, takođe, moraju biti stanovnici Augzburga.

Od stanovnika se očekuje da pomažu u malim poslovima, kako ko može, oko održavanja naselja, poput vrtlarenja ili rada u ulozi noćnog čuvara.

Nakon 22 sata vrata Fugereja se službeno zatvaraju, a stanovnici koji žele ući nakon tog vremena moraju to platiti - obično daju 50 centi onome ko je tu noć dežuran kao čuvar. 

Osnivač je Jakob Fuger, ugledni augzburški trgovac

Ovo naselje, koje neki nazivaju imanjem ili selom usred grada, podsjeća na neku vrstu srednjovjekovne zatvorene zajednice. Ima lijepe zelene površine, mali trg na kojem stanovnici sjede na klupama i razgovaraju, a tu je i fontana.

Osnivač Fugereja je Jakob Fuger, ugledni augzburški trgovac i preduzetnik čije je prezime bilo sinonim za trgovinu bakrom, koji je od osnivanja od stanovnika tražio da za njega mole tri puta na dan kako bi prije prošao kroz čistilište i stigao do raja.

On je bio pionir u stvaranju koncepta pristupačnog smještaja za siromašne.

"Fugerova ideja o stvaranju prostora za osiromašene građane da ponovo stanu na noge bila je neobična za to vrijeme. On je ljudima dao priliku da zadrže privatnost kad su pali u siromaštvo", rekla je Astrid Gabler, šefica komunikacija u Fondaciji "Fugger".

"U to vrijeme su osiromašene porodice često bile razdvajane i poslate u radne domove. Fuger je držao porodice na okupu. Vjerovao je da porodice, koje imaju svoju privatnost, dobijaju bolje šanse da ponovo stanu na noge", nastavila je.

Jakob Fuger je 23. avgusta 1521. godine potpisao 'dekret o osnivanju' ovog naselja. Nazvao ga je - Fugerei.

Imanje je nastavilo rasti i mijenjati kako su vijekovi prolazili, dodato je više stanova te suvenirnica i muzej zbog sve većeg broja znatiželjnih turista. 

Takođe, tokom Drugog svjetskog rata izgrađen je bunker za zaštitu stanovništva od bombardovanja.

Žele ovakva naselja širom svijeta

"Ključna komponenta proslave 500. godišnjice bio je takozvani 'Fugerov kodeks', nacrt za buduća imanja Fugerei širom svijeta. Jakob Fuger stvorio je Fugerei 'in exemplum', što znači 'kao model'. Želimo da ljudi razmišljaju o izgradnji Fugereja budućnosti širom svijeta", pojasnila je Astrid Gabler.

"Fugerei je u vlasništvu Fondacije Fuger, a podržava ga fond kojim upravlja više vijeće koje se sastoji od sadašnjih članova elite porodice Fuger", dodala je.

"Pitanje je hoće li Fugerei imanja budućnosti pratiti ovaj model, temeljen na privatnom bogatstvu, ili će to biti javno finansirane fondacije? Ili kombinacija oba? Svim tim pitanjima bavili smo se na proslavi 500-godišnjice", rekla je.

Raspravljali su o budućnosti ovog projekta socijalnog stanovanja, zajedno s idejama koje će podstaknuti slične inicijative širom svijeta.

Ova godišnjica je podstakla na razmišljanje i same stanovnike.

"Bio sam najmlađa osoba koja je živjela sama u najstarijem projektu socijalnog stanovanja na svijetu. Trebao sam to dobiti otisnuto na majici s kapuljačom", rekao je Noel smijući se.

"Kako je kul što mogu reći: 'Imam 27 godina, a dio sam istorije stare 500 godina'", dodao je.