I granični prelazi na području doline Neretve i bliže okolice - Gabela Polje, Nova Sela, Doljani i Klek - ulaze u Šengen.
Šta se mijenja na tim tačkama od prvog dana Nove godine i šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili doktoru mogu očekivati od novih pravila?
Generalno gledano, kontrole putnika koji dolaze iz "trećih zemalja", a u tu kategoriju spada i BiH, biće znatno strože i detaljnije, piše "Slobodna Dalmacija".
Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive sa druge strane granice, pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena.
Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU se tretiraju kao državljani Unije i prema njima se primjenjuju "blaža" pravila kontrole.
Osim toga, svi prelazi za pogranični saobraćaj s BiH na području Dubrovačko-neretvanske županije (Gabela Polje-Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol, kao i prelazna mjesta (Ulica Marka Marulića u Metkoviću, Imotica-Duži, Trnovica-Drijen i Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utiču šengenska pravila.
To je veliko olakšanje za stanovnike u pojasu udaljenom pet kilometara od granice koji za ulazak u Hrvatsku koriste pogranične propusnice.
Stroži režim ulaska u Hrvatsku primjenjivaće se na međunarodnim graničnim prelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizovani elektronski sistem pod nazivom ETIAS, koji će služiti za putovanja u zonu Šengena.
Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za šta će državljani trećih zemalja morati platiti sedam evra. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u Hrvatsku vrijediće im tri godine.
Što se tiče unosa različitih roba i hrane iz BiH tu se ništa nije promijenilo ulaskom u šengenski režim. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi.
Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako se preko granice bez ikakvih problema može prenijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuvane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dg salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt.
I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje i puter su na strogoj zabrani. Dozvoljeno je legalno unijeti u Hrvatsku tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u Hrvatsku se za ličnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datule, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnu kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krompira je zabranjeno.
Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cvekla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, paradajza, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u Hrvatsku iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog sertifikata koji je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svojm ličnom prtljagu mogu u Hrvatsku unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 evra u putničkom i željezničkom prometu te 430 evra u vazdušnom i pomorskom prometu.
U Hrvatsku se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duvana, 10 mililitara e-tečnosti, četiri litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.
Osim toga putnici koji u svom prtljagu nose gotovinu u iznosu od 10 hiljada evra ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Takođe su dužni prijaviti u kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski sertifikat ili pasoš.